Treći izbori ove godine na Kosovu: Kurti u škripcu, tijesna borba Bošnjaka

Građani Republike Kosovo će u nedjelju 28. decembra treći put na izbore ove godine. Nakon parlamentarnih izbora u februaru, održani su i lokalni u oktobru, a premijer Albin Kurti još nije uspio da sastavi Vladu. Međutim, vanredni izbori, s obzirom na praznični termin održavanja i podršku u dijaspori, možda donesu preokret.

Ključno pitanje ovih izbora i sudbine Kurtija je veća izlaznost, odnosno odziv dijaspore. Parlamentarni i lokalni izbori su imali izlaznost ispod 50 %, a njegova stranka, Samoopredjeljenje, ostvarila je slabiji rezultat.

“Nakon dva ciklusa izbora možemo očekivati manju izlaznost na trećim izborima. Glasačima je 'preko glave' političke kampanje, bilborda političara i neizvjesnosti. To je posebno izraženo u vrijeme novih geopolitičkih kretanjima u Srbiji u vezi NIS-a. S druge strane, masovni dolazak dijaspore pred novogodišnje praznike može podići izlaznost”, kaže za !Odgovor Harun Nuhanović, novinar portala Hayat.ba i istraživač Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL.

Ključ za formiranje vlade drže politički predstavnici manje brojnih naroda nad kojima Beograd ima utjecaj.

Naime, prema ustavu Kosova u Parlamentu je određeno 20 od 120 mjesta za manjebrojne zajednice. Srbima pripada 10, Bošnjacima 3, Turcima 2, Gorancima 1 i preostala 4 mjesta RAE zajednici (Romi, Aškalije i Egipćani). Da bi se Vlada formirala potrebno je, pored 50 albanskih zastupnika i 10 od manjinskih zajednica. Beograd tradicionalno pored većine svojih zastupnika često “bira” ili kontroliše jedan dio zastupnika pojedinih naroda.

“U dosadašnjim pokušajima sastavljanja Vlade, Kurti je imao podršku sedam od deset nesrpskih zastupnika, što mu nije bilo dovoljno za treći mandat. Interesantno je da među onima koji su uskratili podršku Kurtiju i jedna zastupnica koja dolazi iz bošnjačke zajednice, Duda Balje, oko koje se posljednjih dana vode žestoke polemike”, pojašnjava Nuhanović.

On naglašava da bi posljednja dešavanja prije raspuštanja Skupštine Kosova mogla pomoći Kurtiju, jer je opozicija odbila da sarađuje u rješavanju pitanja međunarodnih obaveza i budžeta Prištine, Gjilana i Zubinog Potoka.  

“Ovakav scenarij građani mogu razumjeti kao nezrelost opozicije i donijeti Pokretu Samoopredjeljenje više glasova. Ipak, smatram da Kurti neće uspjeti osvojiti 50 % glasova te će biti upitno ko će uspjeti sakupiti 61 mandat potreban za formiranje Vlade”, smatra Nuhanović.

Već duže vrijeme tri bošnjačka zastupnika u Parlamentu Kosova dolaze iz tri stranke koje imaju dosta udaljene stavove i zategnute odnose.

Ova izborna kampanja unutar bošnjačke zajednice je obilježena nizom skandala i vrlo niskih udaraca koji su generisali mnogo negativne energije u javnosti. S druge strane, došlo je i do okrupnjavanja političkih subjekata oko najjače koalicije.

“Koalicija VAKAT na ove izbore izlazi dodatno ojačana partnerstvom sa Bošnjačkom strankom Kosova, čime šaljemo jasnu i snažnu poruku jedinstva, odgovornosti i zajedničkog djelovanja u interesu bošnjačkog naroda na cijelom Kosovu. Naš cilj nije samo izborni rezultat, već dugoročno i održivo jačanje političke, institucionalne i društvene pozicije Bošnjaka”, kaže za !Odgovor Rasim Demiri, predsjednik Koalicija VAKAT.

Koaliciju VAKAT čine Demokratska stranka Bošnjaka iz Prizrena, Demokratska stranka Vatan iz Dragaša, te Bošnjačka stranka Kosova iz Peći.

“Ovakav sastav Koalicije potvrđuje našu široku teritorijalnu zastupljenost, ali i jasno opredjeljenje za političko jedinstvo. Partnerstvo unutar Koalicije VAKAT pokazuje da Bošnjaci mogu i moraju nastupati jedinstveno kada su u pitanju ključni nacionalni interesi. Samo složni, organizovani i politički odgovorni možemo biti ozbiljan politički faktor i pouzdan partner u procesu donošenja odluka na Kosovu”, naglašava Demiri.

Glavni nacionalni ciljevi Bošnjaka na Kosovu su institucionalno jačanje, pitanje formiranja bošnjačkih općina, kao i izazovi migracije, ekonomija te očuvanje identiteta.

“Jedan od strateških ciljeva Koalicije VAKAT jeste jačanje lokalne samouprave u sredinama u kojima Bošnjaci žive. Ideja formiranja bošnjačkih općina nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja legitimno demokratsko pravo na efikasnije upravljanje, ravnomjerniji razvoj i donošenje odluka u interesu građana. Kroz institucionalni dijalog i u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova, zalažemo se za modele koji će Bošnjacima omogućiti veći stepen političke i ekonomske samostalnosti”, smatra Demiri.

Migracije na Kosovu su postale izraženije nakon ukidanja viza, što dodatno ugrožava krhku ekonomiju zavisnu od uvoza.

“Masovno iseljavanje mladih i radno sposobnih ljudi jedan je od najvećih izazova s kojima se suočava bošnjačka zajednica. Koalicija VAKAT se zalaže za konkretne i ostvarive ekonomske mjere: otvaranje novih radnih mjesta, snažnu podršku malim i srednjim preduzećima, razvoj poljoprivrede, turizma i zanatstva, kao i posebne programe zapošljavanja mladih i žena. Bez ekonomske sigurnosti nema ostanka, niti stabilne budućnosti”, smatra Demiri.

Nedavni popis stanovništva na Kosovu je utvrdio da ima više govornika bosanskog jezika od Bošnjaka što pokazuje da su prisutni procesi asimilacije.

“Bošnjaci moraju biti u potpunosti integrisani u kosovsko društvo, ali bez asimilacije. Zalažemo se za ravnopravnu zastupljenost Bošnjaka u institucijama, javnoj upravi, policiji, obrazovanju i zdravstvu, uz puno poštovanje ustavnih i zakonskih prava svih manjinskih zajednica”, ističe Demiri.

Nastava na bosanskom jeziku se integralno izvodi u Prizrenu i Peći od vrtića do univerziteta, ali taj sistem nije stabilan i zaokružen.

“Bosanski jezik mora biti u punoj službenoj i praktičnoj upotrebi u svim sredinama u kojima Bošnjaci žive. Posebnu pažnju posvećujemo obrazovanju na bosanskom jeziku, jačanju kulturnih institucija, medija i nevladinog sektora, jer bez jezika, kulture i tradicije nema ni identiteta”, dodaje Demiri.

Izazov koji je zajednički za bošnjačke zajednice u domovinskim zemljama jest politička zrelost djelovanja u manjinskim okolnostima bez podrške matične države.

Prof. dr Muljaim Kaćka, koji je doktorirao na temu statusa bosanskog jezika na Kosovu, smatra da Bošnjaci u ovoj zemlji nisu politički zreli.

“Bošnjaci na Kosovu nažalost nisu politički zreli. Žive političku inerciju Mahtija Ahtisarija. I baš ta politička nezrelost je politička prilika jednih te istih da 20 godina su na vlasti”, kaže dr. Kaćka za !Odgovor.

Prema njegovom mišljenju izlaz je u jačanju veza s matičnom državom Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima u regiji.

“Nužno je da nas nauče politici, dogovoru, višim ciljevima, zajedničkom interesu...”, dodaje Kaćka.