Konaković i Čudić nakon sastanka u ambasadi: Dogovoreni konkretni koraci

Završen je sastanak o Južnoj plinskoj interkonekciji koji je održan u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Sastanku su prisustvovali politički predstavnici i zvaničnici iz Federacije Bosne i Hercegovine, a fokus razgovora bio je na daljnjoj implementaciji ovog strateškog energetskog projekta.

Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila je da je na sastanku dogovoren niz narednih koraka koji se odnose na dinamiku realizacije projekta, kao i izrada novog nacrta međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Kako je pojasnila, nacrt sporazuma će izraditi Vlada FBiH, nakon čega će biti upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje, a potom i na usvajanje i ratifikaciju u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

„Radit će se i na potrebnim izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH. Iako postoje okvirni rokovi, za nas je najvažniji sadržaj tih izmjena, na čemu ćemo intenzivno raditi u narednim mjesecima. Također, važno pitanje odnosi se i na rad Komisije za koncesije u Federaciji, kao i na druge tehničke detalje koji su neophodni preduslovi za realizaciju projekta“, kazala je Ćudić.

Posebno je naglasila da je, na insistiranje učesnika sastanka, dobijena jasna poruka američke administracije i Ambasade SAD-a u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati za bilo kakve političke ustupke unutar Bosne i Hercegovine.

„Bilo je pokušaja da se Južna interkonekcija poveže s određenim političkim ciljevima, pa čak i kroz lobiranja u američkom Kongresu. Međutim, dobili smo čvrste garancije da se neće tolerisati političko profitiranje od projekta koji treba ostati u sferi ekonomije, a ne politike, te donijeti obostranu korist Bosni i Hercegovini i Sjedinjenim Američkim Državama“, dodala je Ćudić.

Govoreći o izmjenama zakona, istakla je da će one morati sačekati odluku Ustavnog suda Federacije BiH, s obzirom na zahtjev koji su podnijeli HDZ BiH i predsjednica Federacije Lidija Bradara radi preispitivanja ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.

„Dobila sam informacije da se ti zahtjevi mogu povući ukoliko se postigne dogovor o samom zakonu. No, to su pitanja koja treba postavljati kolegama iz HDZ-a. Jasna poruka sa sastanka jeste da se blokade i političke igre, koje se koriste u dnevno-političke svrhe, više neće tolerisati“, naglasila je Ćudić, dodajući da je sastanak ovog puta bio pretežno tehničke prirode, sa znatno manje političkih poruka u odnosu na prethodne susrete.

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković ocijenio je sastanak kao „najkraći, ali i najoperativniji“ do sada kada je riječ o ovoj temi.

„Razloga za to je nekoliko. Prije svega, odluka Evropske unije da od 2028. godine zabrani uvoz ruskog gasa predstavlja ozbiljnu prijetnju za Bosnu i Hercegovinu. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, što je danas više puta naglašeno. Treći važan faktor je dolazak američkog investitora i kapitala, što dodatno doprinosi stabilizaciji odnosa u BiH“, izjavio je Konaković.

Prema njegovim riječima, sastanak je rezultirao konkretnim akcionim planom i hodogramom aktivnosti za Vijeće ministara BiH i Vladu Federacije BiH u narednim danima, dok je parlamentima ostavljen zadatak da usvoje potrebne prostorno-planske i druge prateće akte.

„Dogovoreni su kratki rokovi, što je veoma dobra vijest. Smatram da ova priča postaje potpuno realna. Ovo je primjer kako se, uz političku volju, u Bosni i Hercegovini stvari mogu završiti za dan ili dva, čak i u roku od 48 sati. Najveći problem – način upravljanja kompanijom koja će voditi projekat – je riješen. Ide se u dodjelu koncesije, koja neće biti unaprijed namijenjena nikome. Svi će imati mogućnost da učestvuju, iako će američke kompanije imati određenu prednost jer se radi o američkom LNG-u. Koliko mi je poznato, neke od njih već su iskazale interes prema Vladi Federacije BiH“, zaključio je Konaković.