Federalne vlasti zaboravile cestu Žepče–Tuzla

Gotovo tri decenije nakon potpisivanja kraja rata, Tuzla i Sarajevo još uvijek su povezani starim, sporim i opasnim cestama.

Putovanje između ova dva grada, udaljenih tek nešto više od 120 kilometara, traje više od dva i po sata. Naprimjer, dok se u Austriji iz Graza vozimo prema Beču, uz sličnu konfiguraciju terena, za ista dva sata možemo preći 197 kilometara.

Iako se proteklih godina radilo na cesti preko Olova i Kladnja, ti zahvati nisu ni približno dovoljni da se dugoročno riješi strateški problem povezanosti centra i sjeveroistoka države.

Kao ključni projekat koji bi mogao promijeniti tu sliku već godinama se spominje izgradnja brze ceste Žepče–Tuzla, zamišljene kao direktna veza s autoputem A1, koji se tromo i predugo približava Žepču.

Svih ovih godina sve to zvuči previše dobro da bi bilo izgledno. Ovakvo rješenje povezalo bi ne samo Sarajevo sa sjeveroistokom države, nego i širu srednju Bosnu.

Ranije je sarajevski institut IPSA ponudio idejno rješenje brze ceste Tuzla-Žepče kao i vizualizaciju ovog infrastrukturnog objekta.

Prema ovom projektu cesta bi počinjala od priključka na autoput u Žepču i dalje prolazila općinama Zavidovići, Banovići, Lukavac i Tuzla.

U jednoj publikaciji Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine iz januara 2024. godine navodi se planiranje gradnje autoceste Tuzla – Žepče, dužine 55,4 kilometra.

"Autocesta Tuzla – Žepče predviđena je kao saobraćajni pravac, koji bi predstavljao dio unutrašnje transportne mreže u FBiH i sa kojim bi se omogućilo povezivanje sjeveroistočnog dijela FBiH (Tuzla i Brčko Distrikt BiH) sa Koridorom 5C", navodi se u publikaciji.

U januaru 2024. je navedeno je da "status projektne dokumentacije" ovoga projekta "završen idejni projekat". Portal !Odgovor upitao je Autoceste 17.09 o ovom projektu, ali još uvijek nisu odgovorili.

Ovim se projektom za sada konkretnije bave, po svemu sudeći, samo oni kojima je najviše potreban. Vlada Tuzlanskog kantona u maju je usvojila Nacrt prostornog plana za razdoblje 2025–2045, s ciljem bolje povezanosti unutar Tuzlanskog kantona, ali i povezivanja s koridorom 5C i trasom planirane brze ceste Orašje – Tuzla – Žepče.

Ako Autoceste nisu odgovorile portalu !Odgovor, federalno Ministarstvo prostornog uređenja jeste moralo odgovoriti zastupniku Federalnog parlamenta Admiru Čavaliću. U odgovoru na njegovo zastupničko pitanje, Ministarstvo je – uz mnogobrojna suvišna objašnjenja – naprosto priznalo da „ne postoji dokument kojim se Tuzlanski kanton povezuje autocestom ili brzom cestom sa Koridorom Vc“.

Problem loših cesta između Sarajeva i Tuzle, kao i šire srednje Bosne i sjeveroistoka države jedan je od najvećih generacijskih ekonomskih, društvenih ali i političkih izazova. Ovaj poduhvat bi morao biti među prioritetima svih političkih stranaka i drugih društvenih aktera koji nas verbalno uvjeravaju da jesu za jačanje i izgradnju države.

Jaka država ne mora imati političare koji mnogo obećavaju, ali mora imati dobre ceste.