Raspodjela prihoda: Dvije godine otimanja novca i kršenja zakona

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) očekuje da će do kraja godine prikupiti oko 12,2 milijarde KM prihoda od PDV-a, carina i akciza. Potvrdio je to direktor UIO Zoran Tegeltija tokom sastanka s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) protekle sedmice.

“Shodno ranijim trendovima u prikupljanju prihoda UIO očekuje da do kraja godine prikupi ukupno 12,2 milijarde KM, što bi predstavljalo nominalni rast ukupno prikupljenih prihoda u odnosu na prethodnu godinu za oko 650 miliona KM odnosno 5,2 %”, kazao je Tegeltija.

Prihodi od tzv. indirektnih poreza rastu iz godine u godinu i najznačajniji su dio prihoda u budžetima države, entiteta, Distrikta Brčko te ostalih nivoa vlasti.

Sistem prikupljanja poreskih prihoda u Bosni i Hercegovini podijeljen na indirektne i direktne prihode. Indirektne, u koje spadaju PDV, carine i akcize, prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje BiH, dok direktne prihodne, u koje spadaju, među ostalim, porezi na dobit, dohodak, imovinu… prikupljaju entitetske poreske uprave.

Poreska uprava bh. entiteta Federacija BiH do decembara ove godine prikupila je oko 7,9 milijardi KM prihoda od direktnih poreza. Poreska uprava bh. entiteta RS u istom periodu prikupila je blizu četiri milijarde KM, odnosno skoro upola manje od F BiH. Dakle, entitetski budžeti predstavljaju zbir prihoda prikupljenih od direktnih poreza, koje entiteti sami prikupljaju, i indirektnih poreza koje im prosljeđuje UIO. Model za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza preciziran je državnim zakonom o jedinstvenom računu i raspodjeli prihoda.

„Koeficijent doznačavanja entiteta utvrđuje se kao odnos suma krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodatnu vrijednost za robu i usluge na teritoriji datog korisnika prihoda i suma krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodatnu vrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine, koje su unesene u evidenciju Uprave za isti period. Informacija o krajnjoj potrošnji unosi se u evidenciju Uprave na osnovu prijava poreza za koji obveznik nema pravo povrata, posebno za svaku stopu poreza na dodatnu vrijednost“, precizirano je ovim zakonom.

Spomenuti zakon dio je šireg niza zakona usvojenog prije 20-tak godina, kada je uveden porez na dodatnu vrijednost (PDV), uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje BiH te zakon kojim je precizirano da se sredstva od indirektnih poreza uplaćuju na račun jedinstven za cijelu državu i otvoren u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Tokom pregovora o uspostavi ovog sistema, stručnjaci su predložili da je najpravedniji model za raspodjelu prihoda obračuna na osnovu krajnje potrošnje, jer i sam PDV kao porez plaća krajnji kupac.

„Vrijeme je pokazalo da je to veoma dobar model, ali kad smo razgovarali o uspostavi ovog sistema vodili smo se i činjenicom da trebamo model koji će omogućiti pravednu raspodjelu ovih sredstava. Tad smo imali određene projekcije, ali nije bilo moguće sve definirati jer smo pravili jedinstveni sistem prikupljanja indirektnih poreza i uvodili novi porez, odnosno PDV. Zato smo odlučili da se rade kvartalni presjeci na osnovu krajnje potrošnje i da se na osnovu njih definira koeficijent za raspodjelu prihoda“ kaže za portal !Odgovor Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministra BiH od 2002. do 2007. godine, u čijem mandatu je usvojen niz zakona o sistemu indirektnog oporezivanja.

Terzić podsjeća i da je uvođenje PDV-a značajno smanjilo sivu ekonomiju u zemlji jer, kako kaže, procjene su govorile da će prihodi porasti za oko 360 miliona KM, a u prvoj godini uvođenja PDV prihodi su se povećali za 1,4 milijarde KM.

„Usvajanje ovih zakona imalo je i izuzetno važan učinak na uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini. Jer, prije toga, FBiH imala mnogo veću trgovinsku razmjenu s Hrvatskom nego se entitetom RS, dok je entitet RS, primjerice, imao bolju razmjenu s Crnom Gorom nego s entitetom FBiH“ dodaje Terzić.

Tada usaglašena i usvojena rješenja na snazi su i danas. I ponovo su došla u fokus nakon odluke jednog člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Zijada Krnjića, da odbije podržati izmjene pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO kojima se omogućava formiranje carinskih timova na novoizgrađenom graničnom prelazu u Bosanskoj Gradišci. Krnjić je tražio da UO UIO u paketu s ovom odlukom usvoji i nove koeficijente za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.

Sadašnji su usvojeni 2023.godine i, prema ocjeni niza stručnjaka, neopravdano idu u korist bh. entiteta RS. Kako je do toga došlo u svom reagovanju objašnjava Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH.

“Od uspostave indirektnih poreza i sistema raspodjele među entitetima svake godine donosile su se četiri kvartalne odluke o procentima raspodjele među entitetima i distriktom Brčko gdje je odluka za jedno tromjesečje (treće) bila nešto povoljnija za RS od uobičajene prema podacima o krajnjoj potrošnji, najvjerovatnije zbog bolje razvijene poljoprivrede u tom entitetu. Nakon jedne takve odluke kadrovi iz entiteta RS su odlučili zalediti sistem donošenja tromjesečnih koeficijenata raspodjele PDV-a. Od tada do danas su se prihodi entitetima i u svim ostalim kvartalima 2024. i 2025. nastavili dijeliti prema koeficijentima za treći kvartal 2023. godine” navodi Efendić.

Zbog ove blokade iz RS-a, raspodjela PDV između entiteta i Distrikta već više od dvije godine vrši se prema tadašnjim koeficijentima. Krnjić kaže da je zbog ove blokade RS dobila oko 120 miliona KM koje pripadaju F BiH. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje ima šest članova, državnog i entitetske ministre finansija te tri stručnjaka koje imenuju Vijeća ministara BiH i vlade entiteta.

Upravni odbor sve odluke donosi konsenzusom stoga je moguće da, primjerice, jedan predstavnik bh. entiteta RS zaustavi usvajanje odluke o novim koeficijentima iako je to zakonska obaveza ili da predstavnik drugog entiteta ne podrži odluku o novoj sistematizaciji UIO.

Trenutni članovi UO UIO su Srđan Amidžić, ministar finansija BiH (SNSD), Zora Vidović, ministrica finansija RS (SNSD), Toni Kraljević, ministar finansija F BiH (HDZ BiH), Zijad Krnjić, ekspert Vlade F BiH i Jelena Popović, ekspert Vlade RS. Vijeće ministara BiH nije imenovalo svog eksperta pa UO UIO trenutno funkcionira s pet članova.

Njihova zakonska obaveza je, upozorava Dženan Đonlagić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i delegat u Domu naroda parlamenta BiH, da svaka tri mjeseca usvajaju odluke o koeficijentu za raspodjelu prihoda.

“UO UIO nije donio odluke o utvrđivanju privremenih kvartalnih koeficijenata za kvartale od oktobra 2023. godine, kao ni odluke o privremenim poravnanjima i konačnom poravnanju. To rezultira da se u raspodjeli prihoda i danas primjenjuju privremeni koeficijenti koji ne odgovaraju stvarnim udjelima entiteta RS i FBiH u krajnjoj potrošnji za 2023, 2024. i 2025. godinu“, kaže za portal !Odgovor Đonlagić.

Profesor Đonlagić pojašnjava da je upravni odbor UIO propustio izvršiti zakonom propisanu dužnost iako su svi izračuni bili blagovremeno dostavljeni od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH.

„Identična praksa 'otimanja' novca je nastavljena u cijeloj 2025. godini, a izgleda da će se nastaviti i u 2026. godini”, ističe Đonlagić, dodajući da postoji jasna zakonska obaveza usvajanja ovih koeficijenata za svaki kvartal ali i politička odgovornost stranaka koje čine vlast na nivou BiH da osiguraju da se ova zakonska obaveza kontinuirano provodi.

Predstavnici entiteta RS i ranije su blokirali usvajanje odluka o koeficijentima, a dva entiteta su podnosili i međusobne tužbe zbog neizvršenja obaveza o poravnanjima. Također, slična praksa zabilježena je i u poslovanju Elektroprenosa BiH, na čijem su računu godinama bila blokirana sredstva od nekoliko stotina miliona KM za investicije u elektroprenosnu mrežu.