Sinoć je američki kongresmen Mike Turner najavio da će predložiti „dvostranačku i dvodomnu rezoluciju kojom se obilježava 30. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma“. Bosansko-američki politolog i kolumnista portala !Odgovor Jasmin Mujanović kaže da je ovaj prijedlog zakonodavnog akta generalno pozitivan i kongresmen Turner i njegovo osoblje zaslužuju pohvale za svoju inicijativu.
Prema njegovom mišljenju, postoje neka manja, ali značajna pitanja koja bi trebalo razriješiti prije nego što se o ovom tekstu glasa, posebno jer je prošlo mnogo godina otkako je Kongres SAD-a usvojio bilo koji zakon vezan za Zapadni Balkan.
Mujanović naglašava da bi ovaj nacrt rezolucije bio značajno poboljšan kada bi se bliže slijedio model „Zakona o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma putem sankcija“ kongresmenke Ann Wagner, posebno u dijelovima koji se tiču ustavnih reformi.
Vijesti o inicijativi Wagner punile su medijske stupce krajem juna ove godine. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se tada s četvero kongresmena koji su predložili Zakon o poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije. Od ove inicijative na kraju nije bilo ništa.
"Njen prijedlog zakona vrlo jasno naglašava potrebu za ustavnom reformom u BiH u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je također konkretan zahtjev postojećeg ustava (član 2.2.), kao i, između ostalog, zahtjev EU, NATO-a i Venecijanske komisije. Nasuprot tome, ovaj tekst samo poziva BiH da 'nastavi provoditi ustavne reforme potrebne za pomirenje prošlosti i povezivanje preko etničkih i vjerskih linija s empatijom i poštovanjem radi izgradnje zajedničke budućnosti'", smatra Mujanović.
Mujanović smatra da je ovo nejasan jezik, bez stvarne političke težine, te bi ga trebalo izmijeniti u skladu sa zakonom kongresmenke Wagner.
"Idealno, tekstom bi se također trebalo pozvati Vladu SAD-a da ponovo uvede svoje (ranije dvostranačke) sankcije protiv ruskog saveznika i secesioniste Dodika – što je naročito relevantno s obzirom na zabrinutost za ukupni integritet Dejtonskog sporazuma i utjecaj Rusije na Zapadni Balkan", pojašnjava.
Ali mu je, kaže, jasno da bi to u trenutnom okruženju u Kongresu bilo teško progurati.
"Zbunjuje me i poziv na 'punu implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i balkanskih država', jer je SSP stupio na snagu za BiH 2015. godine, a za Kosovo 2016. godine, koje su bile posljednje države regiona koje su pristupile tom sporazumu. Može se raspravljati o definiciji 'pune implementacije', ali u principu BiH, kao država kandidat za EU, već ispunjava obaveze iz SSP-a", ističe.
Također, dodaje, da bi volio vidjeti izmjenu u upotrebi naziva „bosanski muslimani“ u korist termina „Bošnjaci“, što je preferirani naziv za tu zajednicu.
"Ipak, pohvaljujem kongresmena Turnera i njegov tim zbog toga što su reference na genocid u Srebrenici smjestili u kontekst šireg rata u BiH, odnosno šireg genocida u BiH. Ukratko, riječ je o solidnoj rezoluciji, ali se vrlo lako može dodatno poboljšati kako bi preciznije odražavala interese i SAD-a i BiH", zaključuje Mujanović.