Čović: Nema trećeg entiteta bez saglasnosti Bošnjaka

U intervjuu za "Glas Srpske" lider HDZ-a BiH i član Kolegijuma Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović kazao je da bi napravio treći entitet “kada bi mogao”.

”Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome šta u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH. Ali, bez izmjene Ustava to se ne može napraviti, a da bi se promijenio Ustav, potrebne su dvije trećine svakog od naroda. Tu jednostavno moraju postojati dvije trećine i bošnjačkog i hrvatskog i srpskog naroda, ukoliko nešto stvarno želimo promijeniti”, kazao je.

Čović je kritikovao intervencionizam međunarodne zajednice, u periodu nakon Dejtona.

O Posavcima, Bosancima, Hercegovcima

Na pitanje o inicijativi nekih profesora na Univerzitetu u Sarajevu o afirmaciji imena Bosanac kao nacionalnog imena, Čović kaže da se “u bošnjačkoj javnosti potencirala ta rasprava”.

“Sjećate se i u vrijeme rata, kada je korišćen naziv ‘musliman’, koji se danas odbacuje u toj istoj javnosti ili vrijeme pred popis stanovništva 2013. godine. U vezi sa jezikom su takođe primijećena sporenja. Istovremeno, ima onih koji će danas reći kako sam ja bosanski Hrvat, ali mislim da to nije dobro. Takve prestupe smo vidjeli čak i od predstavnika međunarodne zajednice. Teško im je bilo izgovarati Bosna i Hercegovina pa su to, netačno, skraćivali na Bosnu. Mislim da je prevažno, a i da je minimum diplomatske korektnosti, poštovati tačan naziv države i da na tome danas treba da insistiramo. To treba poštovati, tako smo priznati i u Ujedinjenim nacijama i u mnogim drugim integracijskim aktivnostima i organizacijama”, kazao je.

Dodao je da “što se tiče hrvatskog naroda, bez obzira na to da li je neko Posavac, Bosanac, Hercegovac, mi smo svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine”.

“Pretpostavljam da se tako osjećaju i pripadnici srpskog naroda i onda ne vidim razlog zašto bi to smetalo i pripadnicima bošnjačkog naroda. Pokušaj stvaranja jedne nove prividne koncepcije na tome da se zatiru naši identiteti je nemoguć. Nemoguće je našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformisati u nešto drugo. Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz istoriju. To je jedini put da svoju konstitutivnost na primjeren način ugradimo u jedan novi evropski okvir BiH”, kazao je predsjednik HDZ-a.

EU kontra Trojke oko imenovanja pregovarača

U pogledu imenovanja glavnog pregovarača BiH sa EU, Čović je kazao da je inicijativa Trojke da imenuje pregovarača u Parlamentu “samo iskomplikovala odnose s prijateljima iz Evropske unije”

Kazao je da će se to pitanje morati ponovo vratiti u Savjet ministara.

“Kolege koje čine strukturu vlasti će morati razumjeti da prethodno preuzete obaveze moraju biti ispunjene. To nije samo naše očekivanje, to od nas očekuje i Evropska unija”, poručio je partnerima iz Trojke.

“Danas kada ispred sebe imamo dva preostala zakona, odnosno Zakon o VSTS-u i Zakon o Sudu BiH i pregovarača, vjerujem da bismo sva ta pitanja mogli odmah okončati. Potrebna nam je jedna sjednica Savjeta ministara i sjednice oba doma Parlamentarne skupštine da smjesta i konačno završimo tu priču. Ali, iako često neprimjetno, onda se pojavljuje krug onih kojima uopšte ne odgovara da se taj proces razvija, iako smo svjesni ako se otvori pregovarački proces da će on jako dugo trajati”, kazao je.

Kazao je da je BiH na evropskom putu nekada “predvodila ovaj istočni dio zapadnog Balkana, a sada smo zapravo na kraju“.

Stranci nezainteresirani za radikalne promjene

Govoreći o mogućnosti Dejtona 2, podsjetio je na ranije pokušaje kao što su Aprilski paket.

“Naravno, ima i drugih te značajno drugačijih pogleda na Dejton. Neko mašta o potpuno drugačijem ‘Dejtonu dva’. Neko kaže i da je Dejton i napisan upravo na takav način da se kroz petnaestak, dvadeset godina aktuelizuje slična rasprava te da se on transformiše u nešto drugo, gdje bi ponovno bila uključena međunarodna zajednica. Međutim, očigledno je i da sama međunarodna zajednica traži rješenja za druge izazove širom svijeta. Teško je očekivati da će ta ista zajednica, umjesto našeg unutarnjeg dogovora, odgovoriti na potrebe s kojima smo suočeni. Osnova svega je činjenica da je konstitutivnost ustavno obavezujuća i natkrovljujuća kategorija. Ustav Bosne i Hercegovine počiva isključivo na konstitutivnosti naroda, kao što je i potvrđeno odlukom samog Ustavnog suda BiH”, kazao je.

O visokom predstavniku

Čović smatra da je “vrijeme i da zatvorimo OHR, a i da svi stranci napuste institucije naše države BiH”.

“Recite mi samo ko ima koristi od toga da mi danas imamo predstavnike međunarodnih institucija ili pojedinaca koji predstavljaju te institucije u istim onim institucijama u kojima se odlučuje o Ustavu BiH. Ne možemo praviti korak prema bilo kojoj evropskoj asocijaciji a da imate predstavnika koji može umjesto vas promijeniti Ustav. Ukoliko neko ima ovlašćenja da promijeni Ustav, moje pitanje je zašto taj poduhvat još nije učinjen. Jednako se odnosi i na bilo koji drugi zakon, naravno uz potpuno poštovanje temeljnih odredaba BiH”, kazao je.

Čović tvrdi da je “900 odluka je doneseno u posljednjih 30 godina i ponovo se nalazimo na početku”.

“Te odluke moramo donositi sami u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i u svim institucijama u BiH, kao nosioci izbornog legitimiteta i demokratski izabrani funkcioneri”, kazao je.

Važnost Predsjedništva BiH

Čović je kazao kako je uvjeren da će na idućim izborima biti izabran “legitiman član Predsjedništva” iz reda Hrvata.

“Međutim, poučeni dosadašnjim iskustvom, to u rukama jednim dijelom drži brojniji narod u Federaciji, jer je Ustav definisao da se iz FBiH direktno biraju dva predstavnika. Naravno da postoji opreznost ukoliko imate tri ili tri i po puta brojniju populaciju Bošnjaka i ako imaju aspiraciju da Hrvatima nametnu člana Predsjedništva da bi imali dva od tri člana, što rade već četvrti put. Odnosno, i dalje smo izloženi ovim izazovima, ali učinićemo sve da prvo promijenimo Izborni zakon i da Bošnjaci napokon shvate da je to dobro i za njih i za BiH pa tek onda za Hrvate”, kazao je.

Istaknuo je da i prisustvo u Predsjedništvu znači i “uticaj i na monetarnu politiku, kao i spoljnu politiku kroz sve konzule i ambasadore koje danas nemamo i koji ne mogu da zastupaju naše i interese BiH”.

“Stoga ako kolege razumiju da je u interesu Bosne i Hercegovine da se i hrvatski narod osjeća jednakopravan i ustavan i da između ostalog bira i svog člana Predsjedništva, onda je jednostavno promijeniti Izborni zakon. To pitanje bi bilo riješeno izmjenom dva člana. Kada se s njima razgovara, većina Bošnjaka kaže da nije dobro da Hrvatima neko nameće predstavnike. Međutim, kada dođemo u poziciju da to promijenimo, tu stvari ne idu. Ponovo ću reći - donesite bilo koju varijantu u Izbornom zakonu koja će garantovati da Hrvati biraju svog predstavnika, meni i hrvatskom narodu će to biti prihvatljivo. Bez toga ovo neće biti stabilna država”, kazao je.

SDA ima autoritet, Trojka ne govori jednim glasom

Na pitanje o odnosu prema Trojki i prema SDA, Čović je kazao da HDZ ima još godinu dana zajedničkog rada što se tiče Trojke.

”Možda je bilo jednostavnije raditi sa SDA, s obzirom na činjenicu da su imali stranački autoritet i snagu. To je značilo da ste u svakom trenutku razgovarali sa jednom politikom. S druge strane ovdje sada razgovarate sa tri različite politike koje počesto nisu u istom promišljanju, bez obzira na to koja je tema na dnevnom redu. Ono što nastojimo je da napravimo jedan ogroman napor da makar u Federaciji funkcionišemo. Nažalost, na nivou BiH u tome nismo uspjeli. Prethodno bismo imali upravo ono o čemu sam govorio - tri najsnažnije političke opcije, odnosno tri predstavnika tri naroda bi sjela i zajednički postigla potrebne dogovore. Danas, nažalost, toga nema”, kazao je.

Na kraju razgovora Čović poručuje da je “uvjeren sam da ima, BiH ima svoju šansu”.

Zajednička i dijeljena domovina

”Međutim mi moramo u potpunosti i trajno uvažiti osnove BiH. Zaglavni kamen ove države bili su i ostali konstitutivni narodi. Budemo li to uvažavali, vjerujem da ćemo postići i rast, razvoj, stabilnost i dijalog pa i sve one integracijske ambicije kojima danas težimo. Bez toga, bez poštovanja Ustava, prava i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, bojim se da potkopavamo same temelje BiH, koja je naša dijeljena i zajednička domovina”, kazao je.