Španski El Pais o Dejtonu: “Trideset godina bez rata”

U članku posvećenom 30. godišnjici potpisivanja Dejtonskog sporazuma, španski El Pais piše da je Richard Holbrooke, izaslanik američkog predsjednika Billa Clintona, okupio lidere zaraćenih strana u američku vojnu Wright-Patterson u Ohaju. 

“Lokacija nije izabrana slučajno, već se ciljano tražilo mjesto koje je daleko od medijskog i političkog pritiska, više od 700 kilometara daleko od Washingtona i oko 8.000 kilometara daleko od Sarajeva, bosanske prijestolnice. Holbrooke je govorio da je tražio mjesto ‘iz kojeg niko ne može pobjeći’”, piše Francisco Peregil, autor članka u El Paisu.

El Pais podsjeća da su na današnji dan, “predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Srbije koji je predstavljao bosanske Srbe Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske” potpisali Dejton, kojim “niko nije bio zadovoljan”.

Autor članka podsjeća na riječi koje je Holbrooke zabilježio u svojoj knjizi Završiti rat: “Pregovori su bili simultano intelektualni i fizički iscrpni, apstraktni i lični, nešto poput spoja šaha i penjanja po planinama.”

El Pais podsjeća da je Tuđman preminuo 1999 od raka, Izetbegović 2003. od kardiovaskularnih problema, a Milošević od srčanog udara u haškom zatvoru 2006.

“Sporazum je i dalje na snazi, iako je u teškom stanju”, kaže autor i podsjeća da je Dejtonskom ustavom BiH koncipirana kao država sa dva entiteta, Federacijom u kojoj uglavnom žive Bošnjaci i Hrvati, te Republikom Srpskom u kojoj je većina srpska. 

“Država ima tročlano Predsjedništvo i još uvijek je pod supervizijom Ureda visokog predstavnika. Ovaj Ured, na čijem je čelu od 2021. njemački političar Christian Schmidt, od 1997. ima tzv. bonske ovlasti, pomoću kojih može nametnuti zakone kada lokalni akteri nisu u stanju ili ne žele da sami djeluju. Također, i da smijeni lokalne zvaničnike ili čak zabrani nekim pojedincima obavljanje javnih funkcija”, kaže se u članku.

Autor dalje navodi da je Dejtonski sporazum već godinama predmet brojnih kritika, jer je stvorio spor i složen, često neefikasan politički sistem, koji se previše oslanja na međunarodni nadzor i produbljuje podjele između etničkih grupa.

“Ali postoje i oni koji staju u njegovu zaštitu. Takav je tridesetšestogodišnji novinar Haris Imamović, koji nam je u telefonskom razgovoru kazao da je njegova zemlja napravila ogroman napredak od 1995. ‘Krajem 90-ih, niste mogli sigurno putovati zemljom. Deset godina kasnije jeste. Postoji saradnja između Bošnjaka i Hrvata, čak i Srba’, kaže Imamović’, navodi se u članku.

El Pais dalje prenosi ocjenu Imamovića, člana redakcije !Odgovora, da je dejtonski birokratski aparat prevelik, “ali većina dnevnih problema, kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje ili policija, jeste na kantonalnom nivou”.

“Naš sagovornik, koji je četiri godine radio u državnom Predsjedništvu kaže: ‘Dejton se često krivi za sve i svašta. Ali istina je da su glavni problemi BiH gubitak stanovništva, naročito u ruralnim sredinama, i nezaposlenost. A to nije krivica Dejtona, jer se sa istim izazovima suočavaju i druge balkanske zemlje”, navodi El Pais.

Španski list dalje piše da se Dejton spominje svaki put kada se nastoje zaustaviti ratovi u svijetu, kao što je trenuno slučaj sa sukobima u Ukrajini i Gazi.

Saradnica Elcano kraljevskog instituta Mira Milošević kaže za El Pais da su ratovi slični na taktičkom nivou, te da ne nude uvijek vrijedne lekcije. Ali ona ističe da dejtonski primjer pokazuje “ogroman kapacitet SAD-a da prinudi strane da pregovaraju”.

Ona također ističe da je lekcija “priznavanje zauzetih teritorija”.

“Srpskom stanovništvu, koje čini 30% stanovništva, priznato je da su zazuzeli 49% teritorije”, kaže Milošević za El Pais.

Formulacija koju saradnica instituta Elcano koristi prikriva činjenicu da Dejtonom nije priznato, štaviše, zabranjeno je ostvarenje ratnog cilja srpske strane, a to je aneksija teritorije BiH od strane Srbije.

“Bosna nije napravila napredak u demokratizaciji svojih institucija. To je teško kada je RS okrenuta Srbiji a bošnjačko-hrvatska Federacija prem Evropskoj uniji”, kaže Miloševića za El Pais i dodaje da će na Balkanu doći do promjene za promjenom generacija.

Treći sagovornik El Paisa Florian Bieber, profesor na studiju jugoistočne Evrope u Grazu, kaže da je najveći izazov pred zemljom reforma Ustava, kako bi se učinio kompatibilnim sa članstvom u EU, kojem BiH teži.

Bieber podsjeća da je posljednji ozbiljan pokušaj da se mijenja Dejtonski ustav bio 2006. i da je propao zbog dva nedostajuća glas su Parlamentu.

Bieber vjeruje da je jedan od najvećih, “iako ne jedini”, rizika za ustavnu reformu djelovanje proruskog Milorada Dodika, koji je na čelu RS-a u proteklih deceniju i po.

“Dodik je 1. avgusta osuđen na šestogodišnju zabranu obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda i OHR-a”, navodi El Pais.

Bieber ističe da je Dodik opredijeljen da “nastavi vladati iza scene” odnosno putem posredničkih figura.

“Drugi bitan izazov je zahtjev vladajuće hrvatske stranke za većom zaštitom prava Hrvata, što odbija većina Bošnjaka kao produbljivanje etničke podjela”, kaže se u članku.

El Pais navodi i mišljenje Tanje Topić, analitičarke iz Banjaluke, koja primjećuje da je Dejton otvorio prostor “bogatoj kasti političara”, koji tri decenije konsolidiraju “etničku i nacionalističku matricu”, koristeći se “verbalnim sukobima i zapaljivom retorikom”.

Topić kritikuje stranke, koje blokiraju reforme, stavljajući na prvo mjesto sopstveni interes i koristeći OHR kao izgovor za nedjelovanje.

Ona priznaje, kako navodi El Pais, da je Dejton zaustavio rat, ali i da je “konsolidirao etničke podjele” i “koruptivni, klijentelistički i nepotistički” sistem.

“Potrebno je restartovati cijelo društvo i promijeniti vrijednosnu paradigmu. A to je proces za koji će biti potrebne još tri decenije”, kaže ona.