Godišnji izvještaj Evropske komisije: Usvojiti zakone i imenovati pregovarača

Evropska komisija usvojila godišnji Paket o proširenju: Bosna i Hercegovina mora ubrzati reformske zakone

Evropska komisija danas je usvojila godišnji Paket o proširenju, niz dokumenata kojima se ocjenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata u proteklih 12 mjeseci.

Ovogodišnji izvještaj potvrđuje da je proširenje i dalje među ključnim prioritetima Evropske unije te da je članstvo novih država sve realniji cilj.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da je „veća Unija ujedno i snažnija Evropa“, ali da je pristupanje moguće samo na osnovu zasluga i provedenih reformi.

„Naš paket donosi konkretne preporuke. Pristupanje je jedinstvena ponuda mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz prave reforme i političku volju, naši partneri mogu iskoristiti ovu priliku“, kazala je Von der Leyen.

Komisija u dijelu o Bosni i Hercegovini navodi da su politička kriza u Republici Srpskoj i raspad vladajuće koalicije usporili reformski proces. Napredak je ostvaren samo u ograničenom obimu — u oblasti zaštite podataka, kontrole granica i potpisivanja sporazuma sa Frontexom.

Komisija je pozitivno ocijenila dostavljanje Reformske agende Evropskoj komisiji, što predstavlja osnovu za definisanje daljih koraka.

U dokumentu se ističe da BiH sada ima priliku da „ponovo pokrene evropski put“ uz uslov da vlasti što prije usvoje i primijene zakone o reformi pravosuđa, u skladu s evropskim standardima, te imenuju glavnog pregovarača za pristupne pregovore.

Crna Gora i Albanija su otvorile nove pregovaračke klastere i približile se zatvaranju pregovora. Ukrajina i Moldavija su završile proces skrininga i ispunile uslove za otvaranje ključnih klastera, dok je Srbija zabilježila ozbiljno usporavanje reformi i pogoršanje stanja u oblasti slobode izražavanja.

Evropska komisija najavila je i nove politike postepenog uključivanja zemalja kandidata u Jedinstveno tržište EU još prije članstva, čime bi se omogućila ranija integracija i pristup investicijama iz Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog šest milijardi eura.

Komisija zaključuje da je „proširenje jasno političko opredjeljenje ovog mandata“ i da će budući ugovori o pristupanju sadržavati strožije mehanizme zaštite od nazadovanja u oblasti vladavine prava i demokratije.