Tokom proteklog vikenda u Čapljini je, na Dušni dan, otkriven spomenik Slobodanu Praljku, bivšem čelniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji je preminuo nakon što je popio otrov tokom izricanja presude kojom je proglašen krivim za ratne zločine počinjene u Hercegovini.
Spomen-obilježje je postavljeno u mjesnom groblju sv. Leopolda Mandića u Grabovinama, u Župi svetog Franje Asiškog u Čapljini, mjestu gdje je Praljak i rođen. Nakon svete mise, spomenik je blagoslovio fra Bonifacije Barbarić, koji je tom prilikom rekao:
“Braćo i sestro, danas je poseban dan. General Praljak vratio se u svoju Hercegovinu, svoju Čapljinu. Ovo što vidite, to su sve napravili anđeli, a anđeli su ispružena ruka božija. Zato ne spominjemo nikoga posebno, već se samo zahvaljujemo ispruženoj ruci božijoj, našim anđelima koji su ovo ostvarili.”
Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije spomenika s likom Praljka isklesanim u kamenu, na kojem piše: “Praljak, hrvatski general”, uz godine i mjesta rođenja i smrti — “Čapljina, 1945. – Den Haag, 2017.”.
Na spomeniku je ispisana i posveta: “Kad utihne pravda i zaplešu demoni, ratnik ne kleči i nikog ne moli. Za ideale životom diše posljednji dah.”
U videu s ceremonije blagoslova, fra Barbarić je između ostalog poručio: “Niko za muslimanski narod u svakom pogledu za vrijeme rata nije učinio koliko je učinio general Praljak."
Bonifacije Barbarić nije svećenik
Nakon objave snimaka i fotografija, iz Mostarsko-duvanjske biskupije je za portal !Odgovor saopćeno da je fra Bonifaciju Barbariću već ranije zabranjeno svako svećeničko djelovanje.
“Bonifacije Barbarić je otpušten iz Franjevačkog reda te mu je zabranjeno bilo kakvo svećeničko djelovanje. Mostarsko-duvanjska biskupija nije bila upoznata s njegovim postupcima niti su oni izvedeni uz odobrenje ili znanje crkvenih vlasti”, navedeno je u odgovoru.
Istovremeno, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine potvrđeno je da je formiran predmet u vezi s ovim slučajem.
Podsjećamo, Haški tribunal je u novembru 2017. godine pravosnažno osudio Praljka, zajedno s petoricom drugih visokih zvaničnika tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, na ukupno 111 godina zatvora. Praljku je izrečena kazna od 20 godina, a tokom izricanja presude u sudnici je popio otrov i preminuo istog dana.
Oštra reakcija Kluba Bošnjaka u Skupštini HNK
Klub zastupnika Bošnjaka u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) oglasio se saopćenjem za javnost u kojem najoštrije osuđuje postavljanje spomenika Slobodanu Praljku u Čapljini, ocijenivši taj čin skandaloznim i anticivilizacijskim, te zatražio od gradonačelnice Čapljine njegovo hitno uklanjanje.
U saopćenju Kluba navodi se kako otkrivanje spomenika predstavlja “veličanje ratnog zločinca koji je pravosnažnom presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju osuđen za ratni zločin (…) počinjen nad Bošnjacima tokom agresije na BiH kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata”.
Klub Bošnjaka pozvao je rukovodstvo Gradske uprave Čapljina, posebno gradonačelnicu, da bez odlaganja ukloni spomenik, a istražne organe da ispitaju slučaj i sankcionišu odgovorne.
Podsjetili su da Kazneni zakon BiH jasno propisuje kazne zatvora za one koji javno veličaju osobe osuđene za ratne zločine, te ocjenjuju kako su postavljanjem spomenika “nalogodavci i izvršitelji grubo narušili javni red i mir, te još jednom uvrijedili i zaprijetili Bošnjacima Hercegovine.