Dedić: Bošnjaka je 50%, ali nisu zastupljeni srazmjerno tome

U organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) održan je okrugli sto na temu „Da li je konsocijacija rješenje za sadašnjost i budućnost BiH?“. Skup je održan u hotelu Evropa a na njemu su učešće uzeli akademski radnici, političari te drugi sudionici javnog i političkog života.

Konsocijacijski model je, kako je istaknuto, namijenjen kao jedan demokratski model u kojem će se etničke zajednice zajedno sa drugima dogovarati o zajedničkim stvarima u državi. 

Jedan od izlagača na okruglom stolu je bio i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici prof. dr. Sedad Dedić koji je govorio o važnosti dosljedne primjene konsocijacijskog modela. Istaknuo je da djelimična primjena, onda kada odgovara jednoj strani, nije učinkovita te da dovodi do blokada institucija čemu mi svjedočimo u BiH. 

”Ne može se tema zaštite etničkih ili nacionalnih interesa koristiti kao paravan ili osnov za ugrožavanje bilo čijih prava, za ucjene i blokade – moje pravo prestaje tamo gdje počinje pravo drugog”, kazao je između ostalog Dedić.

Istaknuo je da isključivanje građanskog identiteta predstavlja glavnu kritiku konsocijacijskog modela navodeći presude Suda u Strasbourgu protiv BiH. Budućnost BiH, kazao je Dedić, je u „dosljednosti, pravednosti i iskrenoj političkoj volji da se izgradi sistem koji jednako služi svim građanima i narodima.“

”Svako zagovaranje da konsocijacija i federalizacija treba da donesu teritorijalni ekskluzivitet bilo kojem narodu na konkretnu teritoriju je protupravno antidejtonsko djelovanje koje nije samo politički nego i pravni problem koji mora biti sankcionisan na isti način kao i svaki korak prema secesiji u BiH jer se u oba slučaja radi o protupravnoj destabilizaciji i urušavanju i Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH”, navodi Dedić.

Podcrtao je kako je upravo glavni cilj presuđenog genocida i UZP-a bilo stvaranje ekskluzivnih teritorija za neke narode na području BiH što služi kao argument protiv davanja ekskluziviteta teritorija.

”U teoriji, ovaj model trebao bi spriječiti dominaciju većine i omogućiti ravnopravno sudjelovanje svih naroda u političkom životu. No, kako se pokazuje u bosanskohercegovačkom kontekstu, principi konsocijacije se primjenjuju selektivno, ovisno o političkim interesima određenih elita”, dodao je Dedić.

Podsjetio je da je primjena konsocijacijskog modela u BiH neselektivna i nerijetko manipulativna posebno na štetu većinskog naroda, Bošnjaka, koji nemaju proporcionalni politički uticaj. Zbog toga entitetsko glasanje i pravo veta blokiraju zakone ili reforme koje nisu nužno vezane za „vitalne nacionalne interese“.

“Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine gotovo 50% ukupne populacije, ali njihova zastupljenost u brojnim institucijama – osobito na državnom i entitetskim razinama – ne odražava tu brojku. U nekim slučajevima, manjinski narodi imaju ravnopravan ili čak veći utjecaj u odlučivanju, zahvaljujući mehanizmima koji su uvedeni radi zaštite ravnoteže, ali su pretvoreni u instrument političke blokade i dominacije”, kazao je Dedić.

Svoje izlaganje Dedić je zaključio posljedicama koje donosi primjena konsocijacijskog modela u BiH. Kako kaže, u ovakvom sistemu svaka grupa štiti vlastite interese nauštrb budućnosti države što „dodatno učvršćuje etničke podjele, obeshrabruje građanski identitet i smanjuje povjerenje u politički proces.“