EU od BiH traži da uvede vize državljanima Turske, Rusije, S. Arabije, Katara i drugih 

U izvještaju za 2026. Evropska komisija od BiH traži ukidanje bezviznog režima s deset zemalja i upozorava da sezonska izuzeća povećavaju rizik od nezakonitih migracija prema Evropskoj uniji. 

Od svih oblasti obuhvaćenih izvještajem Evropske komisije o BiH za 2026, u viznoj politici zabilježeno je nazadovanje. Umjesto da napreduje, BiH je produžila sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana, iako se obavezala da će u periodu 2025–2027. godišnje ukidati po jedan bezvizni režim. 

Komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s deset zemalja. Sedam ih ima trajno izuzeće: Azerbejdžan, Katar, Kuvajt, Turska, Rusija, Kina i Vanuatu. Uz to, BiH treba prestati sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije, koja su, ocjenjuje se, nespojiva s pravnom stečevinom EU.  

U izvještaju stoji da takvo stanje može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU zapadnobalkanskom rutom, a do potpunog usklađivanja BiH treba uvesti dodatne sigurnosne mjere: jačati granične kapacitete te sarađivati s državama izvan EU i avioprijevoznicima. 

Izvještaj bilježi i pozitivne korake. U septembru 2026. u BiH je bilo raspoređeno oko 130 pripadnika stalnih snaga Frontexa s izvršnim ovlastima. Usvojeni su akcioni planovi protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a radni aranžman s Eurojustom potpisan je u oktobru 2026.  

Procedure izdavanja viza i sigurnosne karakteristike biometrijskih pasoša ocijenjeni su kao usklađeni s EU standardima. 

Istovremeno, BiH i dalje nema potpuno funkcionalan centralni vizni informacioni sistem, niti punu kontrolu nad nabavkom i proizvodnjom biometrijskih putnih isprava. Nije imenovan nacionalni šengenski koordinator niti usvojen šengenski akcioni plan. 

Granična policija ima gotovo četvrtinu upražnjenih mjesta, zbog čega su međuagencijske operacije nadzora granice dale ograničene rezultate. 

Komisija je zabilježila da BiH nije preuzela odgovornost za upravljanje migracijama, a institucionalna saradnja i koordinacija ostaju slabe, što dovodi do neujednačene provedbe. Stopa priznavanja azila u BiH pala je na 30,7% (u odnosu na 86% godinu ranije), dok je prosjek EU 39%. Iregularni ulasci u BiH smanjeni su s 34.409 na 25.284, a potom na 14.034. 

Od BiH se, između ostalog, traži da preuzme upravljanje migracijama kroz plan tranzicije i pravilnik o prihvatnim centrima, izmijeni zakone o trgovini ljudima, krijumčarenju migranata i terorizmu, uskladi viznu politiku s EU, uvede sistem razmjene podataka o putnicima (API) i bolje provjerava bezvizne dolaske. 

Iz dijela izvještaj o viznoj politici vidljivo je kako je BiH ostvarila konkretne pomake na teren. Ipak, u oblasti koja ovisi isključivo o političkoj odluci, usklađivanju s viznom politikom EU, BiH ne samo da stoji u mjestu nego nazaduju.