Dvije trećine neplaćenih poreza i doprinosa duguju javna preduzeća

Nikakvog napretka nema u upravljanju javnim preduzećima – tako možemo sažeti odjeljak Izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

U našoj zemlji, prema podacima Komisije, pod različitim nivoima javnog vlasništva posluje oko 540 preduzeća. Zapošljavaju oko deset posto ukupne radne snage i četvrtinu svih zaposlenih u javnom sektoru. Kad se tome pridodaju uprava, zdravstvo i obrazovanje, u javnom sektoru radi otprilike trećina svih zaposlenih.

Javna preduzeća su teret i ekonomije i upravljanja u Bosni i Hercegovini. Njihov zbirni dug iznosi 28 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mnoga preduzeća imaju dugovanja visokog rizika, koja bi u nekom trenutku morao platiti budžet. Praćenje tog duga i upravljanje rizicima ocjenjuje kao neadekvatno.

Gotovo polovina tih preduzeća oslanja se na eksplicitnu ili implicitnu budžetsku podršku. Komisija ih opisuje kroz tri osobine: politizirano odlučivanje, niska produktivnost i hronična neefikasnost. Zaključak Komisije je da javna preduzeća predstavljaju značajan teret za porezne obveznike, uprkos tome što kontrolišu strateške sektore, prije svega energetiku i transport.

Mnoga javna preduzeća, stoji u Izvještaju, koriste blagu naplatu poreskih obaveza i doprinosa. Tako nagomilana dugovanja čine dvije trećine svih fiskalnih dugovanja u zemlji – dakle, porezi i doprinosi. Posljedica je, Komisijinim riječima, nepravedna prednost u platama i nelojalna konkurencija privatnim firmama.

Isti nalaz ponavlja se u poglavlju o državnoj pomoći. Zvanična direktna državna pomoć je niska, 1,2 posto BDP-a prema posljednjem izvještaju za 2024. Ali, indirektne subvencije, u koje Komisija izričito ubraja toleriranje dugovanja za poreze i doprinose, i dalje narušavaju tržišnu utakmicu.

Zakon nominalno traži transparentna imenovanja upravnih odbora. U praksi, stoji u Izvještaju, politički utjecaj opstaje. Napori da se preduzeća restrukturiraju, ugase ili privatiziraju bili su minimalni, a politika državnog vlasništva ne postoji.

Komisija bilježi da do danas nije sačinjen nijedan konsolidovani finansijski izvještaj o sektoru javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini, uz značajne praznine u podacima, posebno u Federaciji.

Dva entiteta su na pola puta, svaki na svojoj polovini. Republika Srpska je izmijenila Zakon o javnim preduzećima radi transparentnosti i nadzora, ali primjena nije počela. RS je uspostavila jedinice nadzora, ali nema funkcionalan registar, dok je pravni okvir za registar donesen u decembru 2025. i softver je nedavno završen, pa bi preduzeća tek trebala unijeti podatke. Federacija ima funkcionalan registar, a formalno je osnovala jedinice za nadzor i upravljanje koje još ne rade.

Naročito je zanimljivo što Komisija javna preduzeća povezuje i s medijima. Oglašivačka praksa javnih kompanija poput telekoma, vezanih za političke stranke, nastavlja štetiti integritetu medija.