Evropska komisija u izvještaju oštro kritikovala VSTV

Evropska komisija u novom izvještaju o Bosni i Hercegovini ponovo je upozorila na ozbiljne probleme u pravosuđu: od političkih pritisaka i nedopuštenog premještanja tužilaca do izostanka rezultata u procesuiranju ratnih zločina. Ocjena je da u 2025. nije ostvaren nikakav napredak u oblasti pravosuđa, a ključne reforme i dalje su na čekanju.

Među najozbiljnijim upozorenjima Evropske komisije je nastavak neprimjerenih unutrašnjih i vanjskih pritisaka na pravosuđe. Komisija navodi da su se nastavljali politički pritisci i verbalni napadi na nosioce pravosudnih funkcija, dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) nije uspostavilo sistemski i efikasan odgovor na takve pojave.

"Unutrašnji odnosi u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine vidno su se pogoršali nakon neprimjerenih premještaja tužilaca koji su radili na politički osjetljivim predmetima. Istrage u značajnim predmetima obustavljene su bez pravno opravdanog obrazloženja", upozoravaju u Izvještaju koji je dostavljen Vijeću ministara BiH.

Portal !Odgovor je još u februaru pisao o preraspoređivanju tužilaca u Tužilaštvu BiH, koje je vodio glavni državni tužilac Milanko Kajganić.

U martu ove godine Kajganić je potvrdio da je premjestio dva tužioca unutar Odjela za organizovani kriminal. Radilo se o tužiteljici koja je postupala po prijavi protiv njega i tužiocu koji je u okviru te istrage ispitan kao svjedok. Kajganić je tada odbacio tvrdnje da je riječ o smjenama, navodeći da je izvršio preraspodjelu u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Premješten je i zamjenik glavnog tužioca Džermin Pašić, iz Odjela za organizovani kriminal u Posebni odjel za ratne zločine. Kajganić je kao razlog naveo informacije koje bi, prema njegovim riječima, mogle utjecati na Pašićev integritet u određenim predmetima, te potvrdio da je protiv njega podnio disciplinsku prijavu.

Evropska komisija u izvještaju ne navodi imena tužilaca niti konkretne slučajeve, ali upozorava na nedopuštene premještaje tužilaca koji rade na politički osjetljivim predmetima.

"Neprimjereni unutrašnji i vanjski pritisci na pravosuđe su nastavljeni. Postoji mehanizam za prijavljivanje prijetnji, ali je relativno ograničen, a odgovor VSTV-a na takve slučajeve nije dosljedan. Neprimjereni premještaji tužilaca uključenih u osjetljive istrage dodatno su narušili percepciju nezavisnosti unutar Tužilaštva Bosne i Hercegovine, izazivajući zabrinutost zbog mogućeg sukoba interesa. I VSTV i Ured disciplinskog tužioca nisu se adekvatno i efikasno bavili povezanim pritužbama", kazali su iz Evropske komisije.

Evropska komisija upozorava i na praksu u Tužilaštvu BiH prema kojoj paneli od dva ili više tužilaca konsenzusom donose odluke u osjetljivim predmetima. Takav način odlučivanja, za koji ne postoji pravni osnov niti je jasno definisano šta su to osjetljivi predmeti, prema ocjeni Komisije značajno narušava nezavisnost tužioca kojem je predmet dodijeljen. Ponovo, nije bilo reakcije VSTV-a.

Nije to jedina kritika na račun tromog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, institucije koja bi trebala osigurati nezavisnost i odgovornost pravosuđa. Umjesto toga, VSTV je preuzeo ulogu institucije za protokolarna pitanja.

Evropska komisija se u izvještaju osvrnula i na provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija. Vanjsko nezavisno praćenje imovinskih prijava obustavljeno je u junu 2026. godine, nakon izmjena pravilnika kojima je nezavisni izbor vanjskih stručnjaka zamijenjen procedurom u kojoj ključnu ulogu ima samo VSTV. Evropska komisija ocjenjuje da takvo rješenje narušava nezavisnost i kredibilitet provjere imovine.

Na sjednici VSTV-a u junu je održana diskusija u vezi s pismom koje je Gern Jan Koopman, generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji, poslao predsjedniku VSTV-a Saninu Boguniću i u kojem je najavio da EU ne vidi način da nastavi finansirati vanjske posmatrače ukoliko VSTV ne povuče svoj pravilnik.

Na sjednici VSTV-a tada je rečeno da nema straha od nastavka finansiranja ili ugroženosti sistema, a krivica za stanje je prebačena na “javnost, koja je zapravo kreirala negativnu percepciju”. O ovim pitanjima još uvijek traju pregovori EU i VSTV-a.

Uz to, od 17 predviđenih radnih mjesta u odjelu za provjeru imovinskih kartona finansirano je samo deset. Broj državnih zvaničnika koji su ispunili obavezu dostavljanja finansijskih izvještaja radi provjere imovinskih prijava nastavio je opadati. Od 600 zvaničnika, izvještaje je dostavilo njih 261, što je 24 manje nego 2024. godine. Evropska komisija upozorava da nedostatak posljedica za neispunjavanje ove obaveze umanjuje djelotvornost sistema.

Komisija upozorava i da disciplinski postupci nemaju dovoljno odvraćajući učinak, te da disciplinska tijela VSTV-a nisu poduzela odgovarajuće mjere kako bi otklonila ozbiljna kršenja integriteta u pravosuđu.

Problemi pravosuđa vidljivi su i u njegovoj efikasnosti. Na kraju 2025. godine pred sudovima u BiH bilo je više od 1,6 miliona neriješenih prvostepenih predmeta. Iako je njihov broj smanjen za pet posto, prosječno trajanje prvostepenih postupaka, bez komunalnih predmeta, povećano je sa 292 dana u 2024. na 299 dana u 2025. godini.

Ni procesuiranje ratnih zločina ne bilježi rezultate kakvi se očekuju. Tužilaštva su tokom 2025. godine riješila 73 predmeta protiv 462 osobe, što je 31 posto manje nego godinu ranije, kada je riješeno 106 predmeta protiv 701 osobe. Na kraju godine ostalo je neriješeno 215 predmeta, koji se odnose na 294 osobe nedostupne pravosudnim institucijama, a za njima je raspisano 117 potjernica.

Evropska komisija napominje da Republika Srpska nije registrovala nijednu od 44 presude međunarodnih sudova koje su joj dostavljene, dok je na državnom nivou registrovano deset, u Federaciji BiH 16, a za 18 presuda postupak registracije još nije okončan. Rok za provedbu Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina pomjeren je na 31. decembar 2028. godine.

Izvještaj ukazuje i na napredak u primjeni zakonskih odredbi koje se odnose na negiranje genocida, navodeći da je u oktobru 2025. donesena prva pravosnažna presuda za ovo krivično djelo.

Evropska komisija podsjeća da BiH nije usvojila novi zakon o VSTV-u niti zakon o sudovima BiH. Strategija reforme sektora pravde istekla je još 2020. godine, a nova strategija i akcioni plan nisu usvojeni.