Izvještaj Evropske komisije o BiH: Politikanstvo, revizionizam i reformski zastoj usporili EU put

Evropska komisija usvojila je svoj godišnji Paket o proširenju u kojem donosi procjenu napretka zemalja kandidata i definira reformske prioritete na putu ka Evropskoj uniji. 

Dok su neke zemlje ostvarile historijski iskorak, u izvještaju o Bosni i Hercegovini upućena su oštra upozorenja zbog zastoja i nazadovanja na ključnim poljima.

Proširenje ostaje jedna od najvažnijih politika EU za osiguravanje mira, stabilnosti i prosperiteta. Zasnovana na principu zasluga, kredibilna politika proširenja predstavlja ključno ulaganje u zajedničku evropsku sigurnost.

Ovogodišnji paket demonstrira da kontinuirani reformski napori donose konkretne rezultate. Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina značajno su napredovale u pristupnim pregovaranju otvaranjem klastera i privremenim zatvaranjem poglavlja rekordnim tempom.

Za Crnu Goru je već predstavljen finansijski paket, a izrada ugovora o pristupanju je u punom zamahu. U skladu s najavama predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen iz njenog govora o stanju Unije, Komisija je predstavila indikativne mape puta za ove četiri najnaprednije zemlje s jasnim prekretnicama za narednu godinu.

„Značajan napredak koji su pojedini kandidati ostvarili tokom protekle godine omogućava nam da obećanje o proširenju pretvorimo u realnost. Predlažemo set indikativnih mapa puta za najnaprednije države pregovarače. To je jasan put za godinu pred nama i čvrst oslonac za predstojeće pregovore. Korak po korak, gradimo kompletniju i jaču Uniju“, poručila je predsjednica EK Ursula von der Leyen.

S druge strane, Bosna i Hercegovina bilježi suprotan trend. Iako njeni politički lideri javno ponavljaju da je članstvo u EU strateški cilj, zemlja se u praksi sve više udaljava od evropskog puta. U izvještajnom periodu zabilježeno je jačanje političkog pozicioniranja, zapaljive retorike i anti-EU narativa.

Komisija naglašava da BiH nakon održanih izbora mora hitno uspostaviti sve zakonodavne i izvršne organe, obnoviti opredijeljenost reformama te poduzeti korake kako bi iskoristila sredstva iz Reformskog i rasta sklopljenog u okviru Plana rasta.

Izvještaj Evropske komisije za BiH donosi poraznu ocjenu: nema napretka u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, dok je u viznoj politici zabilježeno otvoreno nazadovanje.

Rad vlasti paraliziran je nedostatkom funkcionalne vladajuće koalicije, a Komisija upozorava na slabe nezavisne institucije, loše upravljanje i elemente zarobljavanja države na svim nivoima.

BiH je umjesto najavljenog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje produžila sezonsko ukidanje viza sa 30 na 60 dana. Evropska komisija izričito traži ukidanje bezviznog režima za državljane Azerbejdžana, Katara, Kuvajta, Turske, Rusije, Kine i Vanuatua, kao i obustavu sezonskih izuzeća za Bahrein, Oman i Saudijsku Arabiju, uz upozorenje da ova praksa povećava rizik od ilegalnih migracija prema EU.

Izvještaj detaljno analizira posljedice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika RS, što je dovelo do previranja i prijevremenih izbora održanih uz zapaljivu retoriku. Podsjeća se i na odluku Ustavnog suda BiH koji je potvrdio ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik.

Posebno je istaknut problem historijskog revizionizma, negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Kao drastičan primjer navedena je sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, kojoj su prisustvovali lideri iz RS-a. Komisija je takve poteze ocijenila kao fundamentalno nespojive s vrijednostima EU, napominjući da su oni narušili i odnose sa Srbijom.

Izborni procesi i ustavne reforme (uključujući presudu Sejdić-Finci) ostali su na mrtvoj tački. Parlamentarna skupština BiH je u godinu dana usvojila svega 12 zakona, od kojih pet po hitnoj proceduri. BiH ni više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora nema imenovanog glavnog pregovarača, niti nacionalnog IPA koordinatora.

Zbog kašnjenja u ratifikaciji i imenovanju koordinatora za Plan rasta, BiH je već izgubila 10 posto alokacije, ali i dalje ima na raspolaganju do 976,6 miliona eura. Međutim, rok za ispunjavanje uslova za prvu tranšu ističe krajem godine, ako uslovi ne budu ispunjeni, BiH će trajno izgubiti ta sredstva.

Novi Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH nisu usvojeni. Evropska komisija je oštro kritikovala izmjene pravila o imovinskim kartonima kojima je ukinut vanjski nadzor, zbog čega je EU u junu obustavila finansiranje te misije i zatražila hitno povlačenje spornih izmjena. Pravosuđe je zatrpano s više od 1,6 miliona neriješenih predmeta.

Od 2022. godine agencije nivoa BiH nisu podnijele niti jedan izvještaj o korupciji na visokom nivou.

Tokom protekle godine nije zabilježena nijedna nova pravosnažna presuda za visoku korupciju. Od 600 državnih zvaničnika, samo 261 je dostavio izvještaj o imovini.

Federacija BiH i dalje nema primjenjiv Zakon o sukobu interesa (svijetli izuzetak je Kanton Sarajevo sa 14 potvrđenih optužnica protiv zvaničnika).

Sloboda izražavanja bilježi zabrinjavajući pad. Javni servis BHRT nalazi se pred gašenjem, zabeleženo je 25 napada na novinare prema evidenciji VSTV-a (odnosno 50 po podacima udruženja BH novinari), dok je u RS-u podneseno čak 88 krivičnih prijava za klevetu.

U borbi protiv organizovanog kriminala zabilježen je određeni pomak u procjeni prijetnji i procedurama za psihoaktivne supstance, ali je smanjen broj zajedničkih istražnih timova, dok je iznos oduzete imovine pao. Zbog kasnog usklađivanja sa standardima, BiH je u junu stavljena na sivu listu FATF-a.

Rast BDP-a usporio je na 1,7%, inflacija je porasla na 4,6%, dok je nezaposlenost mladih dostigla alarmantnih 32,9%. U BiH i dalje posluje 540 javnih preduzeća čiji dug čini čak 28% BDP-a.

Na polju vanjske politike BiH se uskladila sa stavovima EU, ali primjenu sankcija Rusiji blokiraju ministarstva pod kontrolom SNSD-a. EK upozorava i na 100-postotnu ovisnost BiH o ruskom gasu.

U obrazovanju se i dalje bilježi sramotna praksa „dvije škole pod jednim krovom“ u HNK i SBK, nepriznavanje bosanskog jezika u RS-u, te propuštanje dva ciklusa PISA testiranja (2022. i 2025.). Također se napominje da se još uvijek traga za 7.572 osobe nestale u ratu.

Uprkos pretežno negativnom izvještaju, Evropska komisija je izdvojila i nekoliko pozitivnih pomaka- Dolazak oko 130 pripadnika Frontexa s izvršnim ovlastima, potpisivanje radnog aranžmana s Eurojustom, usvajanje zakona o patentima i žigovima, te prva pravosnažna presuda Suda BiH za negiranje i veličanje genocida (oktobar).

Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba, te mirno održavanje sedme sarajevske Povorke ponosa.

Otvaranje dionica Poprikuše–Nemila i Putnikovo Brdo–Medakovo na Koridoru Vc, potpisivanje sporazuma s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije, dobijanje oznake EU misije za klimatski neutralne gradove za Sarajevo te otvaranje EIT haba.