Bosna i Hercegovina u posljednjih je 35 godina ostala bez oko 58 posto katolika, upozorio je nedavno vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić. Budući da Katolička crkva vodi detaljnu evidenciju po župama, ovaj podatak je jedan od rijetkih pouzdanijih pokazatelja na terenu. Treba, ipak, imati na umu da Crkva broji katolike, a ne Hrvate. Sam Vukšić je u ranijoj studiji pisao da crkvenom broju treba dodati još 40 do 60 hiljada Hrvata koji nisu u župskim evidencijama.
Preciznih podataka o ukupnom broju stanovnika u Bosni i Hercegovini nema, jer popis stanovništva nije sproveden još od 2013. godine. O tome koliko je bitno provesti novi popis pisali smo još u decembru prošle godine.
U većini država popis služi za demografsko praćenje kretanja stanovništva. U Bosni i Hercegovini, popis je, osim toga, i političko pitanje od kojeg zavisi raspodjela vlasti. Na rezultate popisa oslanjaju se Ustav Federacije BiH i niz propisa o zastupljenosti naroda u institucijama. To je jedan od razloga zbog kojih nema političke volje za novim popisom. Novi podaci uticali bi na raspodjelu javnih prihoda unutar entiteta, raspored delegata u Domu naroda FBiH i zastupljenost naroda u javnim institucijama.
Podzastupljenost, odnosno debalans Bošnjaka u državnim organima goruća je politička tema posljednjih nekoliko mjeseci. Portal !Odgovor je ranije pisao o tome kako je u državnim institucijama zaposleno znatno manje Bošnjaka nego što bi po zakonima, i po posljednjem popisu stanovništva iz 2013, moralo biti.
Popis određuje raspodjelu mandata
Prema rezultatima popisa iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Po nacionalnosti je 50,11 posto Bošnjaka (1.769.592), Hrvata 15,43 posto (544.780) i Srba 30,78 posto (1.086.733), a Ostalih i neizjašnjenih 3,7 posto (130.054).
Na nivou Federacije, popis stanovništva može direktno uticati na broj zastupnika u Parlamentu. Prema Ustavu Federacije, broj zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH raspoređuje se prema broju stanovnika u kantonima, ali se uzimaju u obzir i etnički pariteti, što znači da nije samo broj stanovnika presudan faktor, već i etnička pripadnost.
Da je popis stanovništva proveden 2023, deset godina nakon prethodnog, raspodjela pozicija u vlasti nakon oktobarskih izbora izgledala bi potpuno drugačije, zbog čega se HDZ, nezadovoljan rezultatima popisa iz 2013, i protivi novom. Po popisu iz 1991, Hrvata u BiH je bilo 760.852, a po onom iz 2013. 544.780.
Nadbiskup Vukšić računa da je broj katolika od 1991. do danas pao sa 760 na oko 320 hiljada, odnosno za 58 posto. Doda li se tome 40 do 60 hiljada Hrvata izvan župskih evidencija, Hrvata je danas između 320 i 380 hiljada. Velika većina njih živi u Federaciji. Po popisu iz 2013. to je bilo 91 posto, što bi danas značilo između 290 i 345 hiljada.
U Federaciji živi oko 1,8 miliona ljudi
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, za razliku od Katoličke crkve, ne vodi ovako precizne podatke pa se broj Bošnjaka može procjenjivati samo uz pomoć javnih statističkih pokazatelja. Da bismo to izračunali, prvo je potrebno procijeniti ukupan broj stanovnika Federacije kroz kategorije zaposlenih, nezaposlenih, penzionera, djece, studenata.
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku za august 2026. godine, ukupna registrovana radna snaga u FBiH iznosi oko 785.000 osoba.
Zvanični podaci govore da je penziju za septembar primilo ukupno 473.402 osobe.
Broj upisanih učenika u osnovne i srednje škole u FBiH za ovu školsku godinu još uvijek nije objavljen. U prošloj školskoj godini, u osnovne škole upisan je 161.421 učenik, a u srednje 70.671. To je ukupno 232.092 učenika u osnovnim i srednjim školama u FBiH za školsku 2025/2026. godinu.
U zimskom semestru akademske 2025/2026 godine na visokoškolske ustanove u Federaciji BiH upisan je ukupno 55.941 student. U istoj godini u predškolske ustanove upisano je 27.922 djece.
Sabiranjem ovih podataka, dolazimo do cifre od 1.574.357 ljudi. Ovi podaci ne uključuju djecu koja ne pohađaju predškolsko obrazovanje. Ta rupa se može procijeniti: u Federaciji se od 2020. godišnje rađa između 15 i 18 hiljada djece, pa djece predškolske dobi ima oko 100 hiljada, a u vrtićima ih je 28 hiljada. Nedostaje, dakle, oko 70 hiljada djece.
Nisu uključeni ni radno sposobni koji nisu nigdje prijavljeni. Anketa o radnoj snazi pokazuje da je neaktivno više od polovine stanovništva starijeg od 15 godina. Među njima su penzioneri i studenti, ali i domaćice, neformalno zaposleni i ljudi koji žive od doznaka. Zbir, s druge strane, ima i obrnutu manu. Među registrovanim nezaposlenima je dio ljudi koji se prijavljuju radi zdravstvenog osiguranja, a žive i rade u inostranstvu. Dio penzionera također živi van zemlje, a dio studenata dolazi iz RS-a i inostranstva.
Kontrolni broj daje zdravstveno osiguranje, jer obuhvata i one kojih nema ni u jednoj drugoj evidenciji: djecu izvan vrtića i odrasle izvan tržišta rada.
Po federalnom obračunu, u Federaciji je 2021. bilo 1.884.729 osiguranih osoba. Noviji zbirni podatak dosad nije objavljivan, pa smo ga zatražili od Zavoda.
1,8 miliona osiguranih u Federaciji
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH su za portal !Odgovor kazali da je u 2025. godini u Federaciji registrovano ukupno 1.826.102 osigurana lica, od čega 1.301.206 osiguranika i 524.896 članova porodica osiguranika. Četiri godine ranije bilo ih je 58 hiljada više.
U odnosu na 2024. godinu broj osiguranih lica smanjen je za 15.363 ili 0,83 posto.
Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BiH u 2025. godini ima 2.138.121 stanovnika. Zdravstvenim osiguranjem obuhvaćeno je 85,41 posto stanovništva, što bi značilo da je bez zdravstvenog osiguranja 312.019 građana ili 14,59 posto stanovništva. Taj broj je računska razlika, ne evidencija. U njemu su i ljudi koje zvanična procjena još broji, a koji su se iselili.
„Napominjemo da važećim propisima nije propisano vođenje evidencije o broju zdravstveno neosiguranih lica u Federaciji BiH. Navedeni podatak se stoga utvrđuje posredno, kao razlika između ukupnog broja stanovnika Federacije BiH (procjena Federalnog zavoda za statistiku) i ukupnog broja osiguranih lica prema evidencijama deset kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, te ga treba posmatrati kao procjenu“, rekli su iz Zavoda.
Napominju i da dio ljudi kojih nema u evidencijama obaveznog osiguranja u Federaciji zaštitu može imati po drugom osnovu: u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, kod inostranih nosilaca osiguranja ili kroz dobrovoljno osiguranje kod osiguravajućih društava.
Broj osiguranih lica u 2025. u odnosu na 2024. godinu smanjen je u osam kantona. Najveći pad bilježi se u Tuzlanskom kantonu (14.494 osigurana lica manje), Srednjobosanskom kantonu (2.302) i Kantonu 10 (1.336). Povećanje broja osiguranih lica zabilježeno je u Kantonu Sarajevo (4.289 više) i Zapadnohercegovačkom kantonu (392 više).
Bošnjaci – tri četvrtine u Federaciji
Broj osiguranih je najbolji pojedinačni pokazatelj koliko ljudi stvarno živi u Federaciji. Nije savršen: u njemu je dio ljudi koji žive vani, a osiguranje drže, a izvan njega dio ljudi koji žive ovdje, a osiguranja nemaju. Te dvije greške idu u suprotnim smjerovima. Zato uzimamo da u Federaciji živi oko 1,8 miliona ljudi. Zbir kategorija od 1,57 miliona bio je, dakle, donja granica.
Prema popisu iz 2013, u FBiH je živjelo 56.550 Srba, a Ostalih, neizjašnjenih i onih bez odgovora oko 102 hiljade: ukupno oko 159 hiljada ljudi koji nisu ni Bošnjaci ni Hrvati. Koliko ih je danas, ne zna se. Ako su se smanjivali kao i ukupno stanovništvo po zvaničnoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku, za 3,9 posto, bilo bi ih oko 150 hiljada. To je gornja granica, jer zvanična procjena ne hvata iseljavanje. Srbi u Federaciji su uglavnom stariji povratnici, pa je njihov pad sigurno strmiji. Procjena od 100 do 150 hiljada pokriva oba slučaja.
Kada se od oko 1,8 miliona stanovnika FBiH oduzme 290 do 345 hiljada Hrvata te 100 do 150 hiljada Srba, Ostalih i neizjašnjenih, dolazi se do procjene da u Federaciji BiH danas živi između 1,3 i 1,4 miliona Bošnjaka. Raspon je širok jer su široke i ulazne procjene: koliko je Hrvata izvan crkvenih evidencija, koliko je Srba i Ostalih, i koliko je ljudi izvan osiguranja. Svakih 50 hiljada stanovnika više ili manje pomjera i broj Bošnjaka za isto toliko.
U udjelima, Federacija danas izgleda ovako: Bošnjaci 72 do 78 posto, Hrvati 16 do 19, Srbi, Ostali i neizjašnjeni 6 do 8. Na popisu 2013. bilo je 70, 22 i 7 posto.
RS debelo ispod milion stanovnika
Entitet Republika Srpska nije priznao popis iz 2013. godine zbog spora oko metodologije obrade podataka i definicije termina „stalni stanovnik“. Prema procjeni entitetskog Zavoda za statistiku za 2024. godinu, RS ima 1.110.496 stanovnika. Sam Milorad Dodik je, međutim, tvrdio da ih je znatno manje.
Prije više od dvije godine, Milorad Dodik, kao tadašnji predsjednik RS-a, nakon sastanka s liderom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, rekao je da u ovom entitetu nema više od 900.000 ljudi.
„Mi smo veoma mala zajednice i u RS sada ne prenoći više od 900.000 ljudi bez obzira što nas ima po popisu 1.100.000 i ta mala zajednica je na meti globalnog procesa“, rekao je Dodik tada.
Dodika su naljutile izjave Gabriela Escobara, tadašnjeg specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan, koji je 2024. RS opisao kao osiromašeni entitet od 750.000 ljudi. To je oko 39 posto manje od broja koji je za RS objavila Agencija za statistiku BiH nakon popisa 2013.
Prema rezultatima popisa koje je objavila Agencija za statistiku BiH, u RS-u je 2013. živjelo 1.228.423 stanovnika, a prema obradi entitetskog zavoda 1.170.342.
I za Republiku Srpsku postoji isti kontrolni broj. Prema Statističkom godišnjaku Republike Srpske, krajem 2024. u entitetu je bilo 920.464 zdravstveno osiguranih lica: 295.254 zaposlenih, 223.425 korisnika penzija, 179.725 lica van radnog odnosa i 222.060 članova porodice. To je 83 posto zvanične procjene stanovništva, otprilike koliko i u Federaciji. Istom logikom kojom smo računali Federaciju, u RS-u živi oko 900 do 950 hiljada ljudi: znatno više nego što je rekao Escobar, i otprilike koliko je rekao Dodik.
Prema popisu iz 2013. u RS-u je popisano 171.839 Bošnjaka (13,99 posto). Međutim, ako uzmemo da u entitetu danas živi 900 do 950 hiljada ljudi, koliko pokazuje broj osiguranih, te analizirajući broj upisane djece u općinama sa značajnijim povratkom (Prijedor, Doboj, Zvornik, Bijeljina, Srebrenica, Bratunac), procjenjuje se da udio Bošnjaka iznosi između 9 i 10 posto. To znači da u Republici Srpskoj danas živi oko 80 do 95 hiljada Bošnjaka. Ta procjena pretpostavlja da su se Bošnjaci u RS-u smanjivali dvostruko brže od ostalih. Ako su se smanjivali istim tempom, zadržali bi udio od 14 posto i bilo bi ih oko 130 hiljada.
Bošnjaka do 55 posto
Iako se raspodjela vlasti i prihoda primarno lomi preko entiteta, za ukupnu sliku Bosne i Hercegovine ne smije se zanemariti ni Brčko distrikt. Zvanična procjena Agencije za statistiku za kraj 2025. je 79.949 stanovnika, a Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta imao je na isti dan 69.382 osigurana lica. Istom logikom kao za entitete, u Distriktu danas živi oko 70 hiljada ljudi. Bošnjaci čine oko 43 posto, koliko i na popisu, odnosno oko 30 hiljada.
Kada se saberu procjene – 1,3 do 1,4 miliona u Federaciji BiH, 80 do 95 hiljada u Republici Srpskoj i oko 30 hiljada u Brčko distriktu – dolazi se do podatka da u Bosni i Hercegovini danas živi između 1,41 i 1,54 miliona Bošnjaka.
U odnosu na ukupan procijenjeni broj stvarno prisutnog stanovništva u državi, oko 2,8 miliona, Bošnjaci danas čine između 50 i 55 posto ukupne populacije BiH. Najvjerovatnije je to oko 53 posto. Raspon ovisi o tri pretpostavke: koliko je Hrvata izvan crkvenih evidencija, koliko je Srba i Ostalih u Federaciji i koliko se brzo smanjivao broj Bošnjaka u RS-u.
Po istoj računici Hrvata je u BiH 12 do 13 posto, Ostalih oko 5, a Srba, po ostatku kad se od 2,8 miliona oduzmu Bošnjaci, Hrvati i Ostali, oko 29 posto. Sredine tih procjena su brojevi iz naslova: Bošnjaka milion i 480 hiljada, Srba oko 820 hiljada, Hrvata oko 350 hiljada, Ostalih oko 150 hiljada. Kontrola drži i na nivou države: tri fonda zdravstvenog osiguranja zajedno vode 2,82 miliona osiguranih. Zvanične procjene su znatno veće: entitetski zavodi i Agencija za statistiku zbirno računaju s oko 3,3 miliona stanovnika, jer ne hvataju neprijavljeno iseljavanje.
Treba naglasiti da su sve ovo analitičke i demografske procjene izvedene iz dostupnih sektorskih podataka, dok se jedini potpuno precizni i zvanični podaci mogu dobiti isključivo provođenjem novog, sveobuhvatnog popisa stanovništva.
