Evropski novac izmiče BiH: Na fleksibilnost, Vijeće ministara odgovorilo neodgovornošću

Očekujem da ćemo naredne sedmice usvojiti važne dokumente u vezi Reformske agende, kazao je sredinom jula ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto istaknuvši i tada da smo sve rokove probili. Od Fortine najave ušli smo u četvrti mjesec, a promjena nema.

Bosna i Hercegovina sve je bliža da nepovratno izgubi 373,94 miliona eura, a ta sredstva bit će raspoređena drugim zemljama. Ali o tome više ne govori ni Forto, ali ni ostale kolege mu iz Vijeća ministara.

Reformska agenda BiH usvojena je u septembru prošle godine, a odobrena je ubrzo od Evropske komisije. Sadrži raspored koraka i operativnih aktivnosti u okviru četiri oblast: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovno okruženje, ljudski kapital, i temeljne reforme.

Svaki korak ima određena sredstva i rokove za realizaciju. Tako je za dio koraka postojao rok do decembra 2025, sa grace periodom od godinu, tačnije do 31. decembra 2026.

Za ove korake primjenjuje se mogućnost parcijalne realizacije i parcijalne dodjele sredstava ukoliko BiH pripremi o tome izvještaj i dostavi ga prema Evropskoj komisiji do 15. januara iduće, 2027. godine. Ukoliko BiH ne izvijesti o ovoj realizaciji, nepovratno će izgubiti 373,94 miliona eura.

BiH do sada nije ni imenovala koordinatora za Reformsku agendu niti formalizovala sistem izvještavanja. Također, nisu potpisani ni oni važni dokumenti koje je spominjao Forto, a na osnovu kojih se može izvršiti isplata sredstava.

Međutim, bez obzira na sve, ukoliko bi dostavila izvještaj do sredine januara, sredstva bi se mogla rezervisati do augusta 2027. U suprotnom aktivnosti poduzete u okviru navedenih koraka neće biti registrovane, niti će BiH imati vise šansu da ova sredstva povuče.

Bosna i Hercegovina do sada nije uradila ništa. Gotovo godinu kasnije Vijeće ministara nije donijelo formalnu odluku za pripremu i dostavljanje navedenog izvještaja o realizaciji Reformske agende, niti je imenovan koordinator, a nisu potpisani ni sporazumi koji omogućavaju isplatu sredstava.

I tu je ključ problema jer, kako nam je pojašnjeno iz izvora upoznatih s procedurom, suština pristupa koji je ponuđen zemljama Zapadnog Balkana je da se korak kojem je istekao rok ne mora tretirati isključivo kao neispunjen. Odnosno, ako je u grace periodu ostvaren mjerljiv dio rezultata taj dio može biti predmet procjene Evropske komisije te se na osnovu prihvaćenog stepena realizacije može odobriti djelimična isplata. A preostali dio obaveze ostaje predmet daljnje realizacije i verifikacije.

Jednostavnije rečeno, iako nismo završili neki reformski korak u cijelosti imali bismo priliku da dobijemo novac. Dovoljno bi bilo da je dio prošao kroz Vijeće ministara ili Predstavnički dom Državnog parlamenta.

U suštini od BiH, kao i od ostalih zemalja, ne traži se da ispuni svaki od koraka u potpunosti da bi sredstva bila dostupna, ali za našu vlast  mjere ne mogu biti toliko fleksibilne koliko oni mogu biti neodgovorni.