Gratz: Predložio sam brisanje “verbalnog delikta” iz Krivičnog zakona

Federalni zastupnik Dennis Gratz (DF) uputio je u parlamentarnu proceduru izmjene Krivičnog zakona FBiH kojim se briše član 181b, odnosno krivično djelo „psihičko nasilje“, uvedeno u augustu 2025. godine.

Kako pojašnjava, ova odredba, za koju je u određenim okolnostima predviđena kazna zatvora do pet godina, pokazala se problematičnom zbog nepreciznih formulacija i mogućnosti njene zloupotrebe.

"Posebno zabrinjava što granica između stvarnog psihičkog nasilja i izražavanja koje uživa ustavnu zaštitu nije dovoljno jasno određena. I sam sam svojevremeno podržavao ideju snažnije krivičnopravne zaštite od psihičkog zlostavljanja, naročito putem interneta i društvenih mreža", navodi Gratz.

Dodaje da su, međutim, iskustva iz dosadašnje primjene zakona, uključujući slučaj Amira Pašića (Faće), pokazala su ozbiljne rizike ovako široko postavljene inkriminacije. Podsjeća da su izmjene KZ-a iz 2025. godine, iako su sadržavale važna unapređenja u zaštiti žrtava nasilja, bile predmet kritika međunarodnih organizacija.

Ističe da su UN, OSCE i EU upozorili da su izmjenama u završnoj fazi zakonodavnog postupka sužene garancije zaštite pojedinih kategorija žrtava.

"Krivično zakonodavstvo mora štititi građane od prijetnji, proganjanja i stvarnog nasilja, ali ne smije ostavljati prostor da se nečije mišljenje, kritika ili neugodna izjava proizvoljno tretiraju kao krivično djelo. Upravo zato predlažem brisanje člana 181b. Postojeće odredbe o prijetnjama, prinudi, uhođenju i nasilju u porodici ostaju na snazi, dok eventualne nedostatke u zaštiti žrtava treba rješavati preciznijim zakonskim rješenjima", zaključuje.

Gratz je predložio da se razmatranje prijedloga razmatra po skraćenom postupku jer se radi o brisanju jedne odredbe, te nije potrebno donositi podzakonske akte ili uspostavljanej novih institucija.

O vraćanju verbalnog delikta pisali smo ranije i podsjetili da je odredbu prvobitno 2022, prije dolaska Trojke na vlast, predložio HDZ-ov ministar pravde Mato Jozić. Ali tada se teži dio odredbe odnosio samo na djecu i nije uključivao tzv. informaciono-komunikacijske tehnologije. U decembru 2024. opet HDZ-ov ministar pravde Vedran Škobić šalje novi, prošireni prijedlog: djelo uključuje i ranjive osobe te pokriva i digitalni prostor.

U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije za izmjene glasa čak 78 zastupnika, niko nije ni protiv ni suzdržan.

Ipak intervencija koja je na početku zamišljena u svrhu zaštite djece, na kraju se koristi kao instrument kontrole javnog prostora i zaštite zvaničnika i političara koji sami, uz naklonjene tužioce, odlučuju šta je psihičko nasilje i kada su uznemireni pa zbog toga mogu tražiti zaštitu pravosuđa.