Hoće li se drug Zlatko osvetiti drugu Neki i preoteti mu Partiju?

Predsjednik SDP-a i odlazeći premijer Federacije Nermin Nikšić prije nekoliko dana izrekao je, za mnoge, prilično šokantnu tvrdnju – da su ljudi iz SDP-a radili protiv stranke, na njenom rušenju, kako bi je, nakon loših izbornih rezultata preuzeli.

O onome što je Nikšić pričao na Face TV smo pisali dva dana nakon oktobarskih izbora, a to je da u SDP-u postoji nekoliko struja koje pokušavaju iznjedriti novog lidera stranke. To je prilično jasno svakome ko pažljivije prati političku scenu.

Nikšić, iako je najavio političku penziju i povlačenje iz rukovodstva stranke, ne želi s funkcije predsjednika otići dok se ne formira vlast. Da bi učestvovao u pregovorima oko formiranja i ove vlasti, Nikšić je osigurao da se Kongres SDP-a ponovo prolongira i održi tek krajem prve polovine naredne godine.

Govoreći o aferi "Spengavanje" i predmetu koji se vodi protiv njega, Nikšić je rekao da je, između ostalog, čuo kako je sve to rađeno prije izbora kako bi se srušio rezultat SDP-a te da su u tome učestvovali i neki ljudi iz stranke.

"Cilj je bio da SDP ima što je moguće slabiji rezultat", rekao je i dodao da se radilo na pokušaju svojevrsnog ujedinjenja Demokratske fronte i SDP-a, koji bi potom ušli u koaliciju s SDA, te da su o tome vođeni razgovori s njegovim zamjenicima Adnanom Štetom, Vojinom Mijatovićem i Zukanom Helezom.

Na pitanje kojoj političkoj stranci je bilo u interesu da se ruši SDP, rekao je da ne govori o tome ko je iz drugih stranaka umiješan već o članovima SDP-a, bivšim i sadašnjim.

"Ja govorim o unutrašnjem krugu unutar SDP-a. Pa vidite danas ko istupa po medijima, ko je glasnogovornik. Znate da je u vašoj izbornoj noći bio tu Irfan [Čengić] pa je pričao o koaliciji s SDA", rekao je Nikšić.

"Ti mangupi nemaju utjecaj u SDP-u. Nemaju ni funkcije, nisu ni članovi SDP-a, osim Irfana. I Reuf [Bajrović] je govorio na tu temu, u Zlatkovo ime. Reuf je govorio, vraćamo se mi, vraća se Zlatko [Lagumdžija]", dodaje.

Na pitanje voditelja da li je cilj bio povratak nekadašnjeg predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije na čelo stranke, nije htio ni direktno potvrditi niti negirati.

"Ja sam rekao da je bio cilj što slabiji izborni rezultat, da se makne rukovodstvo i uvede prinudna uprava", rekao je.

Irfan Čengić je i u izbornoj noći, iako se godinama nije previše bavio pitanjima van nadležnosti načelnika općine, jasno i otvoreno rekao da SDP treba formirati koaliciju sa SDA. Čengić nikada nije ni krio nezadovoljstvo Nikšićevim vođenjem stranke.

U pomenutom tekstu pisali smo da povratak u SDP preko člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića želi ostvariti Zlatko Lagumdžija, koji je 2019. izbačen iz stranke. U nedavnom intervjuu za Raport govorio je kako SDA sama neće moći formirati vlast. Već tada je pokazao želju za povratkom. I Bećirović je na skupu u Tuzli rekao kako su mu neki prigovarali jer je Lagumdžiju imenovao za ambasadora, što se, kako kaže, pokazalo ispravnom odlukom.

Bećirovićeva eventualna podrška određenom kandidatu na predstojećem Kongresu mogla bi biti jednako važna kao i njegova lična kandidatura, posebno zbog utjecaja koji ima u Tuzlanskom kantonu i među dijelom članstva koje je nezadovoljno sadašnjim rukovodstvom. Sada kada je ponovo izabran za člana Predsjedništva BiH, Bećirovićev glas ima dodatnu vrijednost, iako se on godinama distancira od stranačkih organa i odluka.

Tokom dugogodišnjeg perioda u kojem je Lagumdžija suvereno vladao SDP-om, Nikšić je važio za jednog od njegovih najbližih i najodanijih saradnika. Kao dugogodišnji generalni sekretar stranke i kasniji premijer Federacije BiH u mandatu od 2011. do 2015. godine, Nikšić je u javnosti često posmatran kao Lagumdžijin čovjek od povjerenja i ključni operativac stranačke mašinerije.

Međutim, preokret nastupa nakon teškog izbornog poraza SDP-a 2014. godine. Pod pritiskom članstva i javnosti, Lagumdžija napušta čelo stranke, a na vanrednom kongresu za novog predsjednika biva izabran upravo Nermin Nikšić.

Iako se u početku očekivalo da će novi predsjednik zadržati kontinuitet i tražiti savjete od svog političkog mentora, rukovodstvo na čelu s Nikšićem ubrzo počinje praviti otklon od Lagumdžijinog načina upravljanja, što je stvorilo prve ozbiljnije tenzije i unutrašnje trzavice oko daljeg pravca i ideološkog pozicioniranja stranke.

Otvoreni sukob eskalirao je u maju 2019. godine, kada je Glavni odbor SDP-a BiH donio zvaničnu odluku o isključenju Zlatka Lagumdžije iz članstva. Formalni povod za ovaj radikalan potez bilo je Lagumdžijino učešće u osnivanju nove političke inicijative nazvane Pokret socijalne pravde i demokratije (SPD), zajedno s grupom nekadašnjih funkcionera poput Ive Komšića i Mira Lazovića. Rukovodstvo SDP-a na čelu s Nikšićem ovaj je potez kvalifikovalo kao direktno kršenje Statuta stranke, optuživši Lagumdžiju za formiranje paralelne političke organizacije i namjerno podrivanje jedinstva te slabljenje izbornih šansi SDP-a.

Nakon zvaničnog isključenja, javni dijalog između dvojice nekadašnjih bliskih saradnika pretvorio se u oštar medijski i politički rat.

Nermin Nikšić je isključenje pravdao nužnošću poštovanja stranačkih pravila, naglašavajući da niko, pa ni dugogodišnji lider i bivši predsjednik, ne može biti iznad Statuta stranke. U svojim istupima optuživao je Lagumdžiju da rukovođen ličnim sujetama i neukroćenim političkim egom pokušava nanijeti štetu SDP-u samo zato što više ne kontroliše unutrašnje procese. Nikšić je isticao i da je Lagumdžijin raniji stil vladanja doveo SDP do gubitka identiteta i pozicije "vječnog partnera" SDA, te da je novo rukovodstvo imalo zadatak da stranku vrati njenim izvornim principima.

S druge strane, Zlatko Lagumdžija nije štedio oštre riječi na račun svog nasljednika. Nikšića je optuživao za političku nesposobnost, tvrdeći da je pod njegovim vođenjem SDP izgubio jasan ideološki kompas i prepoznatljiv socijaldemokratski profil. Lagumdžija je tvrdio da je stranka "privatizovana" od strane uske grupe ljudi okupljene oko Nikšića te da su kritički glasovi i autentične socijaldemokrate namjerno odstranjene kako bi se osigurala apsolutna poslušnost. U kasnijim godinama nastavio je kritikovati Nikšićeve koalicione poteze i odluke, spominjući zloupotrebu stranačkih resursa i vođenje politike bez jasne strategije.

Ako je tačno ono što Nikšić govori, Lagumdžija je Nikšiću pokušao uraditi ono što se njemu desilo prije 12 godina – natjerati ga da se povuče s čela stranke zbog lošeg izbornog rezultata.

Međutim, njegov pokušaj povratka utjecaja u SDP, barem zasad, nije uspio.

Nikšićev istup na Face TV-u možda je prvi put da je tako direktno javno govorio o strujama unutar SDP-a i pokušajima da se promijeni stranačko rukovodstvo. Ono o čemu se već duže govori u političkim krugovima sada je izgovorio i predsjednik stranke, imenujući ljude za koje tvrdi da su učestvovali u pokušajima njegovog uklanjanja. Ipak, to što su unutrašnji sukobi izašli izvan stranačkih okvira ne znači da će različite struje odustati od svojih ambicija.

Do Kongresa SDP-a ostaje dovoljno vremena da se nastavi okupljanje podrške potencijalnim kandidatima, a javno izrečene optužbe mogle bi dodatno zaoštriti odnose unutar stranke. Mežutim, pitanje više nije samo ko će naslijediti Nikšića nego i hoće li SDP do Kongresa uspjeti razriješiti probleme koji su, barem prema riječima njegovog predsjednika, mnogo dublji.