Razgovor nordijskih lidera s Putinom podijelio Evropu

Predsjednik Finske Alexander Stubb i premijer Norveške Jonas Gahr Støre održali su u utorak telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Razgovor, koji su inicirali Helsinki i Oslo, opisan je kao „iskren i sadržajan“, ali je donio malo pomaka prema prekidu vatre, a izazvao je i podijeljene reakcije među evropskim saveznicima.

Iz Ureda predsjednika Finske saopćeno je da je cilj 90-minutnog razgovora bio rat u Ukrajini i diplomatski napori za okončanje sukoba. Stubb je naglasio da ishod rata direktno utječe na sigurnost „nordijskih susjeda“ i Evrope, dok je Støre istakao ogromne ljudske i materijalne troškove sukoba i pozvao na deeskalaciju.

Međutim, izvori na koje se poziva Financial Times navode da je Putin većinu vremena potrošio na dugo predavanje o srednjovjekovnoj slavenskoj historiji, umjesto na razgovor o trenutnom prekidu vatre. Sličan historijski narativ Putin je ranije iznosio u razgovorima s drugim zvaničnicima, nastojeći opravdati vojne poteze Moskve.

Kremlj je u svom saopćenju nastojao umanjiti značaj razgovora, poručivši da je dugoročni mir moguć „samo ako se potpuno i bezuvjetno uzmu u obzir legitimni interesi Ruske Federacije“. Moskva je također optužila zemlje EU-a i NATO-a za konfrontacijsku politiku koja produžava neprijateljstva, dok je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio da evropski lideri samo traže ulogu u budućim pregovorima.

S druge strane, nordijski lideri su se nakon razgovora čuli s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha rekao je da je poziv bio koordiniran s Kijevom i pozdravio diplomatsku podršku. Zelenski je na mreži X poručio da Rusija mora prestati s napadima na energetsku infrastrukturu i otezanjem rata kako bi se otvorio put ka miru.

Iako su Stubb i Støre naglasili da nisu nastupali u ime cijele Evrope, inicijativa je naišla na suzdržanost i kritike unutar samog nordijskog regiona. Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da je „veoma skeptična“ prema kontaktima s Putinom, te da bi „Evropa trebala zauzeti zajednički stav, a ne djelovati pojedinačno“.

Švedski premijer Ulf Kristersson podsjetio je na skromne rezultate ranijih razgovora koje su vodile Francuska i Njemačka. Ocijenio je da ruski potezi na terenu ne ukazuju na želju za mirom, nego za kapitulacijom Ukrajine. Kritike su stigle i iz samog Helsinkija, gdje je zastupnik u Evropskom parlamentu Mika Aaltola upozorio da pojedinačni pozivi slabe zajednički evropski stav i daju materijal ruskoj propagandi.

Glasnogovornik Evropske komisije podsjetio je da je cilj EU-a postizanje pravednog i održivog mira, dok zvaničnici u Briselu najavljuju dodatne runde konsultacija u Evropi uoči najavljenih sastanaka.

Dok se diplomatske aktivnosti intenziviraju, borbe na terenu ne jenjavaju. Ruske snage izvele su masovni napad na Kijev sa 16 balističkih raketa i više od 280 dronova, a oštećen je Južni most, ključna saobraćajna infrastruktura. Žrtve su zabilježene i u Harkovu i Pavlohradu, kao i u pograničnim oblastima u Rusiji i na područjima pod kontrolom Moskve.

Uprkos eskalaciji, obje strane se pripremaju za tehničke pregovore uz posredovanje SAD-a, koji bi se trebali održati početkom novembra u Abu Dabiju. U odvojenom razvoju događaja, američki predsjednik Donald Tramp pripisao je zasluge svojoj supruzi Melaniji za dogovor o lokalnom prekidu vatre u južnoj oblasti Herson, kako bi se omogućila dostava pomoći u grad Oleški.