Svjetska banka: Ekonomija BiH najsporija u regiji, rast plata glavni uzrok inflacije

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina ove godine bilježi najsporiji ekonomski rast, stoji u jesenjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za ovu regiju. Inflacija je dostigla pet posto, a Svjetska banka kao prvi uzrok navodi snažan rast nominalnih plata.

Bruto domaći proizvod BiH u 2026. raste po procijenjenoj stopi od 2,4 posto. To je blago ubrzanje u odnosu na 2025, kada je rast iznosio 2,1 posto. Ipak, BiH je na začelju regije. Kosovo ove godine raste 3,6 posto, Albanija 3,4, Crna Gora 3,3, Sjeverna Makedonija 3,2, a Srbija 3,1 posto. Prosjek šest zemalja Zapadnog Balkana je 3,1 posto – što govori da je naša zemlja debelo ispod prosjeka.

„Ekonomija Bosne i Hercegovine i dalje pokazuje otpornost, ali je ekonomski rast usporen zbog slabe industrijske aktivnosti, skromnog rasta izvoza i političke neizvjesnosti“, stoji u izvještaju.

Rast i dalje nosi potrošnja. Neto izvoz BiH i ove godine, kao i prošle, umanjuje ukupan rast. Drugim riječima, zemlja više uvozi nego što izvozi, a domaća potražnja se dobrim dijelom troši na stranu robu.

Svjetska banka očekuje postepeno ubrzanje: 2,9 posto u 2027. i 3,1 posto u 2028. godini, uslovljavajući prognoze oporavkom potrošnje i investicija.

Cijene ove godine rastu po procijenjenoj stopi od pet posto, a Svjetska banka navodi tri uzroka: snažan nominalni rast plata, stabilnu domaću potražnju te više troškove komunalnih usluga i energije.

Prošle godine Svjetska banka je kao jedan od uzroka rasta cijena hrane navela nagli rast minimalne plate, o čemu smo već pisali. I ove godine plate su na prvom mjestu liste uzroka inflacije.

Inflacija je opća mjera rasta cijena, odnosno pada vrijednosti novca. Kada plate rastu brže od produktivnosti, novac u novčaniku je veći, ali vrijedi manje.

Svjetska banka očekuje da se inflacija u 2027. uspori na 2,5 posto.

Na tržištu rada početkom 2026. zabilježena su, kako navodi Svjetska banka, neujednačena kretanja. Stopa zaposlenosti blago je porasla, a nezaposlenost se smanjila. Međutim, istovremeno je smanjeno i učešće stanovništva u radnoj snazi.

To znači da dio pada nezaposlenosti nije rezultat novih poslova. Manje ljudi traži posao, bilo zato što su odustali, bilo zato što su otišli. Jedan od hroničnih problema, dugoročna nezaposlenost ostaje visoka.

„Niska produktivnost, neusklađenost vještina s potrebama tržišta rada, visoka nezaposlenost i široko rasprostranjena neformalna zaposlenost i dalje koče snažniji ekonomski rast“, navodi se u izvještaju.

Javni dug BiH ostaje ispod 30 posto BDP-a, a Svjetska banka to ocjenjuje kao umjeren nivo koji doprinosi makroekonomskoj stabilnosti.

Međutim, niski dug ne znači slobodan novac i mogućnost zaduživanja. Prostor za fiskalno djelovanje i dalje je ograničen. Razlog su visoka izdvajanja za plate, socijalna davanja i transfere. Budžeti se, dakle, troše na tekuće obaveze, a za investicije ostaje malo.

Izvještaj posebno upozorava na izloženost ekonomije BiH evropskom prekograničnom mehanizmu prilagođavanja ugljika (CBAM). Riječ je o porezu na ugljični otisak robe koja ulazi na tržište EU. Za zemlju čiji su glavni izvozni proizvodi metal, električna energija i drugi energetski intenzivni proizvodi, to je direktan trošak.

„Bosna i Hercegovina ima potencijal da ostvari brži rast i stvori bolje prilike za svoje građane. Sada je važno provesti suštinske reforme koje će povećati produktivnost, unaprijediti poslovno okruženje, ulagati u vještine i graditi konkurentniju ekonomiju“, izjavio je Liang Wang, šef ureda Grupacije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.

Kao glavne rizike Svjetska banka navodi kašnjenje reformi, sporiji rast u EU, političku neizvjesnost u zemlji te poremećaje u globalnoj trgovini, energetici i lancima snabdijevanja. Prvi i treći rizik su domaći. Na njih vlasti u BiH mogu uticati. Ostale mogu samo pratiti.