Izvještaj OHR za UN: Vlasti RS-a podrivaju Dejton i vode ka odvajanju od BiH

Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, američki diplomata Louis J. Crishock, uputio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija polugodišnji izvještaj u kojem je iznio oštre ocjene o političkoj i sigurnosnoj situaciji u BiH.

U dokumentu se detaljno analiziraju sistemske blokade državnih institucija, pokušaji zaobilaženja ustavnog poretka iz krugova vlasti Republike Srpske, te etničke tenzije, diskriminacija i veličanje ratnih zločinaca širom zemlje.

U izvještaju se ističe da su institucionalne opstrukcije i zapaljiva retorika, prvenstveno iz Republike Srpske, znatno otežale rad Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, usporavajući euroatlantske integracije i osiguranje finansiranja. Vlasti RS-a, prema navodima diplomate, nastavljaju ignorisati odluke Ustavnog suda BiH, posebno u vezi s državnom imovinom, te pokušavaju uspostaviti paralelne pravne i institucionalne aranžmane u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog rada i indirektnog oporezivanja.

Crishock upozorava da ovakvi obrasci podrivaju ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i vode ka scenariju de facto odvajanja ovog entiteta od države BiH. Posebno je izdvojena najava Milorada Dodika o usvajanju novog Ustava RS-a na 9. januar, dan koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, kao i Dodikovo promovisanje narativa o "nemogućnosti mirnog suživota Bošnjaka i Srba".

Istakao je i da su nakon komemoracije u Srebrenici, a posebno nakon smrti Ratka Mladića, zabilježeni brojni slučajevi veličanja osuđenog ratnog zločinca.

„To je uključivalo javne izraze saučešća i poštovanja kojima se negiraju, minimiziraju ili opravdavaju zločini koje je počinio Mladić i njegovo predstavljanje kao heroja“, kazao je Crishock.

U izvještaju se navodi i kako su se „bošnjački politički predstavnici u Republici Srpskoj suočili sa pritiscima zbog povremeno neprimjerenih komentara povodom Mladićeve smrti ukazujući na činjenicu da je bio osuđeni ratni zločinac. Takve komentare predstavnici srpske zajednice ocijenili su uvredljivim i neprikladnim, što je u nekoliko slučajeva rezultiralo smjenom bošnjačkih zvaničnika s njihovih funkcija“.

Američki diplomata je u svom izvještaju kritikovao i kriminalizaciju simbola odnosno zastava sa ljiljanima navodeći da one krše druge zakone BiH.

„Dana 9. jula 2026. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene i dopune Krivičnog zakonika ovog entiteta s ciljem da se javno isticanje, promocija ili veličanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine proglase krivičnim djelom. Izmjenama i dopunama uvedene su zatvorske kazne u trajanju do tri godine, odnosno do pet godina u slučajevima kada je izazvan javni nered. Ove izmjene i dopune krše zakonodavstvo na državnom nivou, uključujući Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kao i odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o obilježjima u Oružanim snagama. Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno preispituje navedene izmjene i dopune“, naveo je Crishock.

Osim stanja u RS-u, izvještaj tretira i probleme u područjima s hrvatskom većinom pod kontrolom HDZ-a. Istaknuta je pojava murala koji veličaju ratne zločince te incidentsko skrnavljenje vjerskih objekata i grobalja (pravoslavnih i katoličkih) na području Srednjobosanskog kantona (Travnik i Novi Travnik).

Poseban odjeljak posvećen je Mostaru, gdje je od aprila 2026. godine došlo do pogoršanja odnosa između bošnjačkog i hrvatskog bloka.

U izvještaju je obrađeno i pitanje diskriminacije bošnjačkih radnika u komunalnom preduzeću u Mostaru.

„Od sredine aprila 2026. godine, sporovi u vezi s imenovanjima na visoke funkcije u gradskoj administraciji i javnim preduzećima, kao i oko proporcionalne etničke zastupljenosti, doprinijeli su pogoršanju političkih odnosa između bošnjačkog i hrvatskog bloka u Mostaru. Ovi događaji uticali su na funkcionisanje Gradskog vijeća, što je kulminiralo bojkotom njegovih sjednica od strane Kluba Bošnjaka i poteškoćama u osiguravanju kvalifikovane većine potrebne za ključne odluke. Spor iz jula 2026. godine u vezi sa JKP ‘Komunalno’, koji je uključivao otpuštanje 22 radnika, većinom Bošnjaka, i požar na deponiji Uborak u junu 2026. godine dodatno su politizovali odnose. U međuvremenu, spor oko Hrvatskog narodnog kazališta u takozvanoj Centralnoj zoni dodatno je istakao odsustvo zajedničke vizije u pogledu kulturnog identiteta, javne imovine i budućeg urbanog razvoja grada. Medžlis Islamske zajednice Mostar tvrdi da lokacija pozorišta obuhvata i zemljište historijskog mezarja (islamskog groblja)“, istakao je američki diplomata u svom izvještaju.

Crishock zaključuje da ovi sporovi narušavaju i onako krhko povjerenje te onemogućavaju potpunu provedbu Mostarskog sporazuma iz 2020. godine.