Zvaničnici Saudijske Arabije, Turske i Pakistana na razgovorima o smirivanju krize u Teheranu

Visoki zvaničnici Saudijske Arabije, Turske i Pakistana sastali su se u ponedjeljak u Teheranu s iranskim zvaničnicima u pokušaju deeskalacije sukoba na Bliskom istoku. Do sastanka je došlo u trenutku kada su jemenski Huti pokrenuli nove napade na Saudijsku Arabiju, a Egipat odobrio vojnu pomoć ovom zalivskom kraljevstvu.

Ovo su prvi kontakti na visokom nivou između Irana i tri spomenute države, koje su u augustu potpisale Sporazum o zajedničkoj odbrani u Meki, otkako se rat, započet američkim i izraelskim udarima na Iran, proširio na Saudijsku Arabiju i Jemen, piše Reuters.

Saudijska Arabija je saopćila da je cilj posjete otvaranje pregovaračkih kanala kako bi se „spriječio povratak vojne eskalacije“.

Saudijsku Arabiju je predstavljao ministar odbrane princ Khalid bin Salman, dok je Pakistan je predstavljao načelnik štaba oružanih snaga, maršal Asim Munir, a Tursku je predstavljao šef obavještajne službe Ibrahim Kalin.

Iranski državni mediji objavili su fotografije na kojima se vide predsjednik Irana Masoud Pezeshkian, ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i sekretar Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Mohsen Rezaei. Po završetku susreta, objavljeno je da su se četiri države dogovorile o nastavku razgovora s ciljem jačanja saradnje na polju mira i sigurnosti.

Pakistan i Katar predvode napore posredovanja u ovom sukobu. Raniji pokušaji pomogli su da se u junu postigne privremeni mirovni sporazum, ali su borbe između SAD-a i Irana ubrzo nastavljene, nakon čega su ponovo izbili sukobi između Huta i Saudijske Arabije.

Prema navodima visokog pakistanskog sigurnosnog zvaničnika, fokus razgovora u Teheranu bio je na izgradnji regionalne mreže o nenapadanju. Na dnevnom redu su bili i američko-iranski pregovori, napadi Huta, prolaz kroz Hormuški tjesnac, te američka blokada iranskih luka.

Drugi pakistanski zvaničnik naveo je da je maršal Munir, uz odobrenje američkog predsjednika Donalda Trumpa za diplomatske korake, predložio Teheranu rješenje koje bi ponudilo ustupke i Washingtonu i Teheranu. Ukoliko prijedlog bude prihvaćen, države potpisnice sporazuma iz Meke i Katar mogli bi služiti kao garanti sporazuma.

S druge strane, iranski zvaničnici su poručili da na sastanku nije bilo riječi o nuklearnom programu Irana, naglašavajući da to pitanje neće biti otvoreno dok se ne ispune zahtjevi Teherana za okončanje rata, što uključuje ukidanje blokade iranskih luka i ukinute sankcije na izvoz nafte.

Širi sukob doveo je do ograničavanja plovidbe kroz ključni energetski prolaz, Hormuški tjesnac, podigao cijene nafte i gasa na globalnom tržištu, izložio zalivske zemlje raketnim napadima i izazvao novu humanitarnu krizu u Jemenu.

Napetosti između Washingtona i Teherana dodatno su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da bi SAD mogle ponovo napasti Iran. S druge strane, iranski zvaničnici poručuju da su pripremili detaljne planove za napad na podmorske kablove u Zalivu u slučaju novih udara SAD-a i Izraela.

Na unutrašnjem planu u Saudijskoj Arabiji, Huti su izveli napade na pumpne stanice naftovoda Istok-Zapad i aerodrom u Rijadu. Kao odgovor na to, parlament Egipta ovlastio je egipatsku vojsku da pruži odbrambenu podršku Saudijskoj Arabiji, dok Turska i Pakistan nastavljaju procese ratifikacije Sporazuma o odbrani iz Meke.