Hrvatska postavila uslove za ulazak Crne Gore u EU: Zločini, nestali i pitanje granice

Hrvatska je državama članicama Evropske unije te kabinetima predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog vijeća uputila dokument s osam zahtjeva koje Crna Gora treba ispuniti prije ulaska u EU, piše Jutarnji list.

Zagreb poručuje da su zahtjevi „ograničeni, jasno definirani i ostvarivi” i da ne želi opstruirati crnogorski evropski put. Bez napretka, međutim, nema hrvatske podrške zatvaranju pregovora ni ratifikaciji pristupnog ugovora.

Ispostavljanje zahtjeva od strane susjeda već je postalo uobičajena praksa uslovljavanja pa i kočenja ulaska jedne zemlje u Evropsku uniju. Najpoznatiji je primjer upravo Hrvatska, kojoj je Slovenija mnogo muka zadala oko određivanja granice u Piranskom zaljevu.

Sadašnjih šest zahtjeva, koja Hrvatska ispostavlja svom susjedu Crnoj Gori, odnosi se na poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), dva na poglavlje 31 (vanjska, sigurnosna i odbrambena politika). Poglavlje 31 Crna Gora ne može zatvoriti od 2024, otkako je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.

Hrvatska traži: odštetu hrvatskim državljanima (preko 300) zatvorenim u logoru Morinj od oktobra 1991. do augusta 1992; prema dokumentu, bilo ih je više od 300; trajnu vidljivost spomen-ploče u Morinju, oko koje je naknadno postavljen metalni okvir s panoom kojim se ploča može prekriti izvan zvaničnih komemoracija; promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, za kojeg Zagreb tvrdi da je bio stražar u Morinju.

Također se zahtijeva rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz pristup arhivima; procesuiranje ratnih zločina, uključujući komandnu odgovornost, po kojoj u Crnoj Gori nije izrečena nijedna presuda; rješavanje imovinskih sporova, među njima slučaja 51 porodice iz Tivta.

Nadalje, Hrvatska traži i povratak školskog broda Jadran, koji se 1991. zatekao na remontu u Crnoj Gori, a Hrvatska ga potražuje na osnovu Sporazuma o sukcesiji iz 2001;

Među zahtjevima je i potvrda nekadašnje međurepubličke granice po načelu uti possidetis juris i potpisivanje ugovora o kopnenoj granici; odstupanja na terenu, navodi dokument, ne prelaze 220 metara.

Sličan nezvanični dokument Hrvatska je Podgorici dostavila još krajem 2023. Nijedno pitanje otad nije riješeno. Za zatvaranje poglavlja i pristupanje potrebna je saglasnost svih 27 članica, pa Zagreb može zaustaviti proces.