Zoran Krešić zagovara ulazak SDP-a u vlast

Novinar Zoran Krešić, koji je u aktuelnom mandatu obnašao funkciju člana Upravnog odbora Federalne televizije na zahtjev Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), u članku za Večernji list o formiranju vlasti snažno je podržao ulazak SDP-a u koaliciju sa SDA i HDZ-om.

“Nakon jasne postavke kako su HDZ BiH i SNSD zauzeli gard da u vlasti trebaju biti izborni pobjednici, sada je u potpunosti odgovornost prebačena na političko Sarajevo. Ponajprije na pobjednike izbora na bošnjačkoj strani. Ponajprije Stranci demokratske akcije koja će imati većinu kako u zastupničkim domovima entiteta i države tako i posve pouzdano i u bošnjačkim klubovima gornjeg federalnog i državnog Parlamenta”, piše Krešić.

On doda je da je “pri tom važno uzeti u obzir snagu SDP-a Bosne i Hercegovine i partnera koji su se pokazali najuspješnijim u pozicioniranju predstavnika Hrvata i Srba iz županija u kojima stranke iz ovih dvaju naroda ne mogu izabrati svoje legitimne predstavnike”.

“Zato je izvjesno da bez SDP-a BiH i njegova utjecaja u srpskom i Klubu Ostalih, ali i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH, nije moguće zamisliti jednostavno formiranje vlasti. Osim ako ne bude zastupnika koji su spremni prodati vlastiti politički dres te tako stvoriti većinu na jednoj ili drugoj strani.”, dodaje Krešić.

Uprkos dojmu, koji stvaraju mediji bliski SDP-u i HDZ-u, stranka Nermina Nikšića nije nezaobilazan faktor, kao što su SDA i HDZ.

Čak i ako bi mu SNSD i HDZ dali podršku putem svojih Srba u Domu naroda FBiH, SDP svejedno nema sigurne tri petine u Klubu, tj. 14 delegata, što je potrebno da spriječi da hrvatski predsjednik i bošnjački potpredsjednik Federacije sami imenuju Vladu.

Prema tome, SDP u Klubu Srba nema istu poziciju koju SDA ima u Klubu Bošnjaka, a HDZ u Klubu Hrvata i bez njega se može imenovati Vlada FBiH.

Što se tiče bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, on formalno-pravno ne može blokirati imenovanje Vijeća ministara, a ukoliko bi i pokušao to bi u bošnjačkoj javnosti bilo shvaćeno kao pokušaj da ostavi na vlasti Trojku u tehničkom mandatu i spriječi da bošnjačka pobjednička koalicija oko SDA preuzme pozicije na državnom nivou, koje joj pripadaju po osnovu izbornih rezultata.

Stoga je ocjena Zorana Krešića da “nije moguće zamisliti jednostavno formiranje vlasti bez SDP-a” više izraz naklonosti prema stranci Nermina Nikšića, nego političko-ustavnih neumitnosti. Jednostavno rečeno, Krešić, kao uostalom i Dragan Čović, zagovara ulazak SDP-a u vlast, što prirodno nailazi na otpor u bošnjačkoj javnosti. Kao što su Hrvati odbili podržati Petorku, koju su željeli Bošnjaci, prirodno je da i Bošnajci imaju otpor prema strankama, koje se Hrvatima čine poželjnim dijelim “B” komponente.

”Ovi izbori, ali još više poslijeizborna križaljka, pokazat će zrelost političara iz triju naroda i dati dogovor jesu li u stanju nadići mentalitet ovisnika od tutorstva te samostalno donositi odluke, najprije važne za građane, tri naroda”, zaključuje Krešić.

Konsenzus predstavnika tri naroda treba biti osnov za formiranje vlasti, a može ga zakomplicirati samo HDZ ako, uz asistenciju SNSD-a, pokuša određivati ko će biti “B” komponenta u vlasti. Da bi stvari mogle ići u tom smjeru, pokazuju izjave Milorada Dodika i Marinka Čavre iz HDZ-a da je DF neprihvatljiv, čime izlaze iz okvira srpske i hrvatske komponente i miješaju se u bošnjačka pitanja.

Vlast se, u tom slučaju, ne bi mogla jednostavno formirati zbog nastojanja “H” i “S” komponente da određuju ko će biti “B” komponenta, što bi moglo ostaviti teške posljedice.

Ako HDZ bude insistirao na tome da ima pravo određivati ko će predstavljati Bošnjake, time već priprema kampanju za kandidaturu Željka Komšića ili nekog drugog sličnog kandidata na izborima za Predsjedništvo 2030. godine, a tada bošnjački glasači sigurno neće nastupiti kao na ovim izborima, kada se nisu umiješali u izbor hrvatskog člana Predsjedništva.