Smjena direktora bi oslabila HDZ, ali Konaković i SDP nemaju hrabrosti za to

Jučer je, nakon sastanka u Banjaluci sa SNSD-om, predsjednik HDZ-a Dragan Čović poslao oštre poruke predsjedniku NiP-a i ministru vanjskih poslova Elmedinu Konaković. 

Komentarišući izjavu Konakovića da se vlast može formirati i bez HDZ-a, Čović je kazao da prvi čovjek NiP-a pokušava sebi pridati značaj koji nema. Čelnik najveće hrvatske stranke je, uz nipodaštavanje, govorio o rezultatima NiP-a, kazavši da je tu stranku pogrešna politika ostavila bez šanse da bude u vlasti.

Konaković je reagovao, podsjetivši Čovića da Trojka, sa partnerima, ima većinu u Vladi Federacije, te da “postoje zakonski mehanizmi za razrješenje direktora i drugih rukovodilaca koje je predložio HDZ”.

”Za takve odluke, kada su ispunjeni zakonski uslovi, nije neophodna saglasnost HDZ-a. Korištenjem tih mehanizama, u skladu sa zakonom, moguće je značajno reducirati politički utjecaj HDZ-a na kadrovska rješenja u federalnim javnim preduzećima i institucijama”, poručio je Konaković. 

Ova inicijativa se odnosi prije svega na Autoceste Federacije, na čijem čelu je Denis Lasić (HDZ). Njegovu je smjenu, zbog istrage evropskih tužilaca, još ranije deklarativno zatražila i Naša stranka, ali njeni federalni ministri Nasiha Pozder i Amir Hasičević nikada nisu pokrenuli proceduru, iako su mogli.

Po članu 11. Zakona o Vladi FBiH, članovi Vlade mogu pokrenuti inicijativu za razmatranje i pretresanje pitanja iz nadležnosti Vlade i predložiti utvrđivanje njenih stavova, što uključuje i smjene u javnim preduzećima.

Na osnovu ovog člana, federalni ministri (npr. Adnan Delić ili Kemal Hrnjić iz NiP-a) mogu, u skladu s Konakovićevom najavom, pokrenuti pitanje smjene niza HDZ-ovih kadrova, prije svega tamo gdje Trojka ima većinu u nadzornim odborima. NO mogu zatražiti, preko ministara, saglasnost od Vlade za smjenu.

Trojka ima dovoljno ruku i u nadzornom odboru Cesta Federacije, gdje je dvije decenije direktor Ljubo Pravdić, kadar HDZ-a, koji je već odavno trebao u penziju, a istekao mu je odavno i mandat, te obnaša funkciju kao vršilac dužnosti. 

Konaković i partneri imaju većinu i u upravnom odboru Zavoda za javno zdravstvo FBIH, izuzetno važne institucije za Čovićevu stranku, na čijem je čelu direktor Siniša Skočibušić (HDZ). NiP može pokrenuti smjenu i direktora Fonda za zaštitu okoliša Slađana Bevande (HDZ), institucije koja ima godišnji budžet preko 100 miliona KM.

Kada su u pitanju druga javna preduzeća, poput Elektroprivrede HB, tu je također moguće da Vlada djeluje, ali je proces nešto komplikovaniji, s obzirom da HDZ ima većinu u nadzornim tijelima.

Ukoliko bi Konaković ispunio datu riječ i pokrenuo smjenu HDZ-ovih direktora, a Trojka ga podržala, to bi, kako i sam kaže, radikalno reduciralo politički utjecaj Dragana Čovića i HDZ-a. A nije potrebno govoriti koliki je značaj toga, uoči formiranja nove vlasti ko god činio “B” komponentu.

Nakon izborne pobjede, HDZ nastupa samouvjereno i drsko, naročito kroz udruživanje sa SNSD-om. Već iznose zahtjeve pa i ultimatume za novu “B” komponentu. S obzirom da ima pozicije na federalnom i državnom nivou, Čović u proces formiranja vlasti ulazi sa bijelim figurama, odnosno sa kadrovima koji su već na pozicijama (u Autocestama i drugim preduzećima). Istovremeno, nova “B” komponenta tek treba da imenuje svoje kadrove, što daje HDZ-u privilegiran pregovarački položaj. Prostor govoreći, Čoviću se ne žuri, jer ionako već ima ministre i direktore. 

A Trojka, kako je jučer pojasnio Konaković, ima moć da to promijeni. Kada bi Vlada FBiH, na inicijativu NiP-a, smijenila HDZ-ove direktore, što može uraditi i bez glasova ministara iz HDZ-a, to bi onda značilo da će, u formiranju nove federalne vlasti, i “H” i “B” komponenta krenuti u proces formiranja vlasti ispočetka.

Od najvećeg interesa za probosansku politiku bi bilo da dođe do toga. Ali je malo vjerovatno. Problem je nedostatak odlučnosti unutar Trojke i zaokupljenost ličnim i stranačkim brigama.

Da je tako, vidi se već u izboru riječi, u Konakovićevoj prijetnji Čoviću. On kaže da da je HDZ dao dovoljno razloga da se smjene “ozbiljno razmotre”. Dakle, predsjednik NiP-a ne kaže da će ih pokrenuti, razmotrit će. Ostavlja sebi prostor.

Isto je, na kraju krajeva, uradila i predsjednica NS u ostavci Sabina Ćudić, kada je u saopćenju zatražila od Nermina Nikšića smjenu uprave Autocesta FBiH, na čelu sa HDZ-ovim direktorom, a onda se ušutila, a ministri NS-a nisu smjeli da pokrenu proceduru smjene.

Najmanje spremnosti da podrži Konakovićevu inicijativu ima Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji želi u vlast, kako je Milorad Dodik otkrio na jučerašnjoj pres-konferenciji sa Čovićem. 

Glavna nada da će još četiri godine ostati u vlasti, Nikšiću je trenutno HDZ, čiji je šef jučer, u koordinaciji sa Dodikom, snažno podržao ulazak SDP-a u vlast.

U isto vrijeme, Nikšić je jučer saslušan u POSKOK-u, koji je pod kontrolom HDZ-a. To je još jedan motiv, zbog kojeg premijer Federacije i predsjednik SDP-a ne smije da se konfrontira sa Čovićem i smjenom HDZ-ovih direktora reducira enormno narasli utjecaj najveće hrvatske stranke.

Konaković i Naša stranka, po definiciji, ne bi smjeli biti taoci strahova i ambicija predsjednika SDP-a. Ali čini se da su taoci svojih strahova i potajnih dogovora sa HDZ-om, te da ipak neće povući potez, koji bi oslabio moćnog Čovića i promijenio iz temelja političku scenu u BiH.