Hat-trick uz podršku sudija: SDP nikada nije došao na vlast bez intervencije stranaca

SDP BiH do sada je tri puta imao premijera Vlade Federacije BiH. Alija Behmen vodio je vladu od 2001. do 2003. godine, a Nermin Nikšić u prvom mandatu od 2011. do 2015. i u aktuelnom, od 28. aprila 2023.

A svaki put kada je SDP došao na čelo federalne izvršne vlasti, u pozadini je stajala međunarodna zajednica. U dva slučaja to je bila direktna intervencija OHR-a, a u trećem neizravna intervencija, odnosno izmjena izbornih pravila koju je nametnuo OSCE.

Na izborima u novembru 2000, SDP je osvojio oko 26 % glasova i 37 od 140 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. SDA je dobila 27 % i 38 mandata, a HDZ BiH 18 % i 25 mandata.

Tada je vlast je formirala Demokratska alijansa za promjene, koalicija deset stranaka okupljenih oko SDP-a, osnovana u januaru 2001. Bez SDA i HDZ-a BiH, Alijansa je 12. marta 2001. formirala Vladu Federacije.

Međunarodna zajednica tada nije krila maksimalnu podršku SDP-u i Alijansi. Nakon izbora 2000. insistirala je na potiskivanju nacionalnih stranaka i jačanju građanskih, a političku podršku davali su, između ostalih, američki ambasador Thomas Miller i njegov zamjenik Clifford Bond. Operativni plan Alijanse oslanjao se na Briselsku rezoluciju Vijeća za implementaciju mira, čime je podrška međunarodnog faktora bila osigurana unaprijed.

Ključna intervencija desila se mjesec dana prije izbora. Šef misije OESS-a Robert Barry izmijenio je pravila Privremene izborne komisije tako da izaslanike u Domu naroda Federacije mogu predlagati i birati svi zastupnici u kantonalnim skupštinama, bez obzira na nacionalnost. Kritičari su to doživjeli kao umanjenje značaja Doma naroda, koji je trebao štititi konstitutivne narode.

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch u intervjuu krajem novembra 2000. objasnio je ideju koja je stajala iza toga. Prema njegovim riječima, interese Hrvata ne mora nužno braniti političar HDZ-a, nego može i političar druge stranke, pa čak i neko ko nije iz hrvatske zajednice, a pravedno štiti prava svih građana. Behmenova vlada je ostala sve do narednih izbora.

Nakon izbora 2010. godine, stranke mjesecima nisu mogle formirati vlast. U martu 2011. SDP, SDA, HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak sastavile su koaliciju poznatu kao Platforma, bez dva HDZ-a.

Živko Budimir iz HSP-a izabran je 17. marta za predsjednika Federacije, a istog dana Nermin Nikšić je imenovan za premijera.

A problem je bio opet u Domu naroda. Za potvrdu vlade potrebna je bila trećina glasova hrvatskog kluba, odnosno šest od 17 izaslanika, a Platforma ih je imala pet: četiri iz SDP-a i jednog iz Narodne stranke Radom za boljitak. Uz to, Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10 nisu izabrali svoje delegate u Dom naroda, što je dodatno otvorilo pitanje punovažnosti postupka. Centralna izborna komisija BiH je 24. marta 2011. izbor delegata u Dom naroda FBiH proglasila nelegalnim.

Četiri dana kasnije, 28. marta 2011, visoki predstavnik Valentin Inzko, nakon konsultacija s ambasadorima Vijeća za implementaciju mira, privremeno je suspendovao odluke CIK-a. Time su organi vlasti objavljeni u Službenim novinama FBiH 21. marta ostali na snazi, uključujući i budžet za 2011, sve dok Ustavni sud FBiH ne odluči drugačije.

OHR je odluku obrazložio potrebom za pravnom sigurnošću. Naveo je da Federaciji nije smjelo biti dozvoljeno da zapadne u pravnu krizu u trenutku kada građanima treba vlada koja rješava ekonomske i socijalne probleme. Odluku je opisao i kao pokušaj da se pričeka stav Ustavnog suda FBiH, kojem je ostavio posljednju riječ.

Devet hrvatskih stranaka reagovalo je oštro, tvrdeći da se OHR stavio na stranu SDP-a. Hrvatski političari odbili su priznati vladu, a “5 nije trećina od 17” postao je slogan ovih protesta. Ali Vlada, na čelu s SDP-om i bez HDZ-a, ostala je do kraja mandata.

Nakon izbora u oktobru 2022. dogovorena je koalicija Trojke (SDP, Narod i pravda te Naša stranka) i HDZ-a BiH, uz saglasnost da SDA ide u opoziciju. Međutim, potpredsjednik Federacije Refik Lendo iz SDA, koji je izabran većinskom voljom u Klubu Bošnjaka, nije dao saglasnost na odluku o imenovanju vlade koju je donijela predsjednica Lidija Bradara, uz podršku srpskog potpredsjednika FBiH Igora Stojanovića iz SDP-a.

Ustav Federacije dao je ovlaštenje predsjedniku i potpredsjednicima FBiH da daje saglasnost za formiranje Vlade, s ciljem da zaštiti poziciju konstitutivnih naroda, prije svega Bošnjaka i Hrvata koji čine većinu stanovništva FBiH. Zbog toga je, od osnivanja Federacije za formiranje Vlade bio potreban konsenzus, odnosno saglasnost hrvatskog i bošnjačkog pot/predsjednika FBiH, a kasnije i srpskog.

Primjera radi, iako je nakon izbora 2018, hrvatski predsjednik FBiH Marinko Čavara odbio dati saglasnost za formiranje Vlade, niko iz međunarodne zajednice nije predložio da se njegov glas suspendira.

Međutim, međunarodna zajednica je narušila princip konsenzusa i Christian Schmidt je 27. aprila 2023. koristio bonska ovlaštenja, oduzimajući pravo bošnjačkom potpredsjedniku, kao predstavniku Kluba Bošnjaka, da se pita o formiranju Vlade. Schmidtova odluka, koja je bila jednokratna, značila je da se predložena vlada smatra imenovanom i bez nedostajućeg potpisa. Zastupnički dom je na hitnoj sjednici potvrdio vladu glasovima 50 od 98 zastupnika. Nikšić je postao premijer, Toni Kraljević iz HDZ-a BiH njegov zamjenik, a Vojin Mijatović iz SDP-a dopremijer. I ova Vlada je ostala do kraja mandata.

Iako je riječ o tri različita konteksta izbora nove vlasti, uvijek je postao isti obrazac, podrška međunarodne zajednice za dolazak federalnog premijera iz redova SDP-a. Mijenjani su propisi, odluke stavljane van snage, suspendiran je čak i Ustav.

Idući izborni ciklusi će pokazati da li je SDP u stanju, bez intervencije sada već pasiviziranog OHR-a, doći do vlasti, što će biti dodatno otežano amandmanima Christiana Schmidta na Ustav FBiH iz oktobra 2022, kojima je nacionalnim strankama olakšana kontrola nad klubovima Hrvata i Bošnjaka, bez čije volje nije moguće formiranje vlasti.