Kanadska pjesnikinja Anne Carson dobitnica Nobelove nagrade za književnost

Kanadska pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica Anne Carson dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Švedska akademija nagradu joj je dodijelila "za njen smion i inventivan opus koji je, u razigranom dijalogu s klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost".

Carson (76), rođena u Torontu, u svojim djelima često se oslanja na teme i priče iz antičke grčke i rimske književnosti, a njeno pisanje spaja elemente poezije, eseja i proze.

Stalna sekretarica Švedske akademije Ingrid Carlberg rekla je da se Carson u trenutku kada su je iz Akademije kontaktirali nalazila na Islandu, "slušajući vjetar".

"Bila je veoma iznenađena", rekla je Carlberg.

Upitana kako se osjeća zbog nagrade, Carson je za islandsku javnu televiziju RUV rekla: "Mislim da su svi ludi." Razgovor s Akademijom opisala je kao "prilično isprekidan".

"Imaju uobičajena pitanja, a ja nemam odgovora", kazala je.

Poeziju je opisala kao "vjerovatno korisniju od proze u ovom trenutku, jer je brža, a svi žure". "Dakle, mislim da je dobra zato što je kratka. Osim Homera. Homer nije kratak", dodala je.

Na pitanje kako će nagrada utjecati na prodaju njenih knjiga, odgovorila je: "Dobit ću naljepnicu na naslovnici. Naljepnice pomažu."

Carson je jedna od poznatijih dobitnica Nobelove nagrade za književnost posljednjih godina. Ta nagrada često ide piscima koji su malo poznati izvan književnih krugova, a ponekad je kritikuju da više cijeni eksperimentiranje nego sposobnost povezivanja sa širokom publikom. Ipak, nagrada čitaoce može upoznati s piscima i djelima izvan njihovog jezika i čitalačkih navika.

Među njenim najpoznatijim knjigama su "Eros the Bittersweet", osvrt na zadovoljstvo i bol žudnje u staroj grčkoj književnosti, stihovani roman "Autobiography of Red", zbirka poezije i proze "Men in the Off Hours", za koju je 2001. dobila kanadsku Griffin nagradu za poeziju, te "Norma Jeane Baker of Troy", u kojoj poredi Marilyn Monroe i Helenu Trojansku.

Prevodila je i klasike grčke književnosti, a Akademija navodi da se ti prijevodi "mogu smatrati samostalnim djelima". Među njima su "If Not, Winter", zasnovan na fragmentima Safinih pjesama, Sofoklove tragedije "Elektra" i "Antigona" te Euripidove "Bakhantkinje".

"Gotovo cjelokupna njena književna produkcija usredsređena je na presjek filologove opsesije riječima i pjesnikove želje za novim značenjem", rekao je Anders Olsson, predsjednik Nobelovog komiteta za književnost.

Prema Olssonu, Carsonini široki utjecaji, od starih Grka do Johna Keatsa, Virginije Woolf i Emily Brontë, vode do "razigranih i ironičnih djela koja se kreću ne samo između klasične i moderne poezije nego i između različitih žanrova i umjetničkih formi". Dodao je da Carson kombinira žanrove i stilove, stvarajući "različite glasove koji se međusobno prepliću".

Kao primjer naveo je djelo "Economy of the Unlost" iz 1999, u kojem se starogrčki pjesnik Simonid s Keosa suprotstavlja pjesniku 20. stoljeća Paulu Celanu, te "Men in the Off Hours" iz 2000, koje "povezuje historičara Tukidida s Virginijom Woolf".

Carson je predavala klasične studije na nekoliko sjevernoameričkih univerziteta, a živi na Islandu, gdje su ona i njen suprug Robert Currie 2022. dobili državljanstvo.

U pojedinim djelima crpila je iz vlastitog života, poput knjige "Nox" iz 2010, koja govori o dugogodišnjem odsustvu, a potom i smrti njenog brata Michaela. Olsson je to djelo opisao kao "podjednako skulpturalno koliko i literarno, epitaf u obliku kutije s harmonika-uloškom slika, pisama i drugih tekstova posvećenih umrlom bratu". Uključuje i njen prijevod elegije koju je rimski pjesnik Katul napisao za vlastitog brata.

Među njenim novijim radovima je "Wrong Norma", obimna zbirka tekstova iz 2024, objavljenih u časopisima poput The Paris Review i The New Yorker, uz Carsonine ručno nacrtane ilustracije.

Iste godine u London Review of Books pisala je o dijagnozi Parkinsonove bolesti. Kao "posebno mučan" simptom navela je to što joj se rukopis "raspao". "Teško je opisati ili objasniti sram zbog lošeg rukopisa", napisala je. "Loš rukopis je ružan. Također je neautentičan, u smislu da to niste vi."

Ranije ove sedmice objavljeni su dobitnici nagrada za nauku. Nobelovu nagradu za medicinu dobila su tri naučnika čiji je rad doveo do alata koji pomoću svjetlosti pomaže razumjeti kako funkcionira mozak. Nagrada za fiziku dodijeljena je naučniku koji istražuje rijetku grupu neutrina, a za hemiju dvojici naučnika za otkriće zrcalnih slika molekula, koje se koristi u razvoju brojnih lijekova.

Sedmica završava u petak dodjelom Nobelove nagrade za mir, a nagrada za ekonomiju bit će objavljena u ponedjeljak. Novčani iznos ove godine je 12 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara) po nagradi.