Senja Mahinić je upozoravao, a izbori potvrdili: Schmidt uništio potencijal građanske opcije

Postoje dvije vrste zagovornika ideje o građanskoj BiH: upućeni i neupućeni. Kobna činjenica je što ovi drugi predstavljaju apsolutnu većinu na medijskoj i političkoj lijevoj sceni.

Tako se, recimo, ovih dana oglasila jedna komentatorica naklonjena SDP-u, zagovornica građanskog principa, ističući entuzijastično da je moguće i nakon ovih izbora formirati vlast bez SDA, uprkos snazi ove stranke u federalnom Klubu Bošnjaka.

Moguće je, veli ova autorica, da Trojka, HDZ, SBiH i manje stranke skupe 50 ruku, što je prosta većina u građanskom, predstavničkom domu Parlamenta Federacije. Dakle, osnova ovog rezona je sveti građanski principi proste većine.

Ako se skupi tih 50 ruku, veli dalje autorica, neće biti problema ni u Domu naroda, čak ni ako SDA bude imala prostu većinu u Klubu Bošnjaka. 

Bitno je, veli, da SDA nema kvalificiranu, odnosno dvotrećinsku većinu u Klubu Bošnjaka.

Vlada Federacije se, pojašnjava ova autorica, može imenovati samo uz glas hrvatskog predsjednika Federacije i srpskog potpredsjednika, jer bošnjački potpredsjednik neće imati u Klubu Bošnjaka podršku 2/3 delegata što mu je potrebno da uloži veto.

A jasno je, kaže naša komentatorica, da “skupiti takvu dvotrećinsku većinu za jednu jedinu stranku u komplikovanom bh. sistemu je skoro nemoguća misija”. 

Dakle, SDA može računati da će imati 14, možda i 15, ali ne 16 bošnjačkih delegata što je dvije trećine Kluba.

Pošto je tako, SDA se neće pitati i pokazat će se moć proste većine u predstavničkom, građanskom domu kao presudna.

Zatim autorica slavodobitno zaključuje da ovo znači da je bespovratno završeno vrijeme u kojem je jedna stranka (SDA ili HDZ) mogla držati ključeve cijele Federacije.

Sve ovo divno zvuči i jedini je problem što nije tačno. 

Da bi spriječio da hrvatski predsjednik i srpski potpredsjednik Federacije sami imenuju Vladu, bošnjačkom potpredsjedniku nije potrebno podrška ⅔, već ⅗ delegata u Klubu Bošnjaka.

Tako piše u Schmidtovoj odluci iz aprila 2023, odnosno u amandmanu CXXI na Ustav FBiH: “Vlada koju predloži predsjednik Federacije uz suglasnost jednog dopredsjednika prosljeđuje se Parlamentu Federacije. Ovako predložena Vlada smatra se izabranom ukoliko bude potvrđena u Zastupničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više izaslanika u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.”

Dakle, tri petine (a ne dvije trećine) Kluba Bošnjaka može poništiti volju hrvatskog i srpskog potpredsjednika FBiH. 

A ⅗ od 23 nisu 16, već 14.

Dakle, SDA je potrebno da ima 14 bošnjačkih, a ne 16 delegata, pa da bude neizostavna u formiranju vlasti. Isto važi i za HDZ, sa 14 je nezamjenjiv.

HDZ je, u protekle četiri godine, imao 14 hrvatskih delegata. A u predstojećem mandatu će imati najmanje isto toliko, vjerovatno i više.

SDA je dosad imala 12 bošnjačkih delegata, a sada je porasla na izborima, pa očekuje najmanje 14, a uz dobro koaliranje ići i iznad 14.

Prema tome, po slovu Schmidtovih amandmana na Ustav Federacije, ove dvije nacionalne stranke su, po svemu sudeći, sada neizostavne.

Da ćemo doći u trenutnu situaciju, za razliku od neupućenih, znali su još prije četiri godine upućeni zagovornici ideje o građanskoj BiH, npr. Senja Mahinić, vjerovatno najbolji poznavalac ove materije na našoj medijskoj sceni.

Tako je Mahinić, još u ljeto 2022, na Klixu objavio članak znakovitog naslova Da li će Schmidt zakucati posljednji ekser u sanduk građanskih stranaka?

On već tada upozorava građanske stranke na Schmidtovu namjere da povećava kvalificiranu većinu u nacionalnim klubovima u Domu naroda potrebnu za formiranje federalne vlade.

Većina novinara i intelektualaca, koji su tada entuzijastično agitovali za SDP i NS, nisu shvatali šta to znači, njima je to bila viša matematika. Ali Mahinić je znao.

Nekad ranije je nacionalnim strankama trebalo više od ⅔ delegata u jednom nacionalnom klubu da bi bile neizostavne u formiranju vlasti. Iz drugog ugla gledano, nekoj koaliciji predvođenoj građanskim strankama bilo je potrebno da skupe po najmanje ⅓ delegata u svakom od tri nacionalna kluba. Zahvaljući tome je, recimo, 2011. SDP formirao vlast, bez HDZ-a. 

A onda je Schmidt, usljed višegodišnjeg pritiska HDZ-a, krenuo da to mijenja, kako bi hrvatska nacionalna stranka mogla i sa manje od ⅔ delegata biti neizostavna u formiranju vlasti.

Mahinić je tada upozorio da će to oslabiti građanske stranke (SDP, DF, NS, itd.), kao i da će osim HDZ-a osnažiti potencijal SDA, koja ubuduće neće morati osvojiti više od ⅔ Kluba Bošnjaka da bi bila neizostavna, već će joj, kao i HDZ-u, biti dovoljno i manje od ⅔ bošnjačkih delegata da bude neizostavna.

Mahinić je upozorio je da će to “u praksi značiti garanciju vlasti HDZ-a barem za nekoliko ciklusa”, a da će SDA kao najjača bošnjačka stranka “puno lakše doći do kontrolnog paketa”.

”Priča građanskih stranaka kako one ne žele u vlast sa nacionalistima postat će još besmislenija”, napisao je. 

Sve se ovo pokazalo tačnim. I najbolje se vidi sada, kada i HDZ i SDA sa samo 14 delegata (ili ⅗) imaju kontrolni paket za izbor izvršne vlasti u Federaciji.

Da skupe ⅗ delegata u matičnom klubu i budu neizostavni, HDZ-u i SDA je na izborima ovaj put trebalo znatno manje napora, nego ranije, kada su morale skupiti više od ⅔.

Ovo je teško razumjeti onima koji ne razumiju razliku između ⅔ i ⅗, a uz to nikad nisu pažljivo pročitali Schmidtove odluke, koje su euforično podržavali, zaslijepljeni željom da na četverogodišnji period izbace SDA iz vlasti.

Osim u ljeto 2022, Mahinić je na malignost Schmidtovog preoblikovanja Ustava FBiH ukazivao i u proljeće 2023. u članku Privremenom odlukom Schmidt će od SDA napraviti žrtvu i dugoročno ojačati njenu poziciju.

Već tada se vidjelo da se bez potpredsjednika FBiH Refika Lende iz SDA, kojeg je izabrao Klub Bošnjaka, ne može formirati Vlada. Već tada se vidjelo da je pozicija SDA ojačana. A onda je Schmidt privremenom odlukom, koja danas više ne važi, nadomjestio Lendin potpis i omogućio SDP-u i NS-u da jedan mandat budu u vlasti.

Time je zamaskirao činjenicu da kad više OHR ne bude nadomještao potpis nekog novog Lende, građanske stranke više neće moći ni maštati o tome da formiraju vlast bez SDA. Upravo to je danas slučaj. Ne samo da se SDA i HDZ ne mogu istovremeno izbaciti iz vlasti, već više nije moguće ni pojedinačno izbaciti jednu od te dvije stranke.

Većina novinara i intelektualaca, koji su se prepustili sreći zbog ulaska SDP-a i NS-a u vlast, nisu razumjeli da je Schmidt nanio samo kratkoročnu štetu SDA, a dugoročno je osnažio, odnosno da je donio samo kratkoročnu korist SDP-u i NS-u, a dugoročno ih uništio.

Jedan od rijetkih, koji su shvatali šta se desilo, bio je i Zlatko Lagumdžija. On je, naime, u aprilu 2023, kada su se SDP i NS spremali da zaobilaženjem Lendinog potpisa uđu u vlast, kazao: “Zbog Schmidtove odluke SDA je postao nezaobilazan faktor u cijeloj ovoj priči.”

Zaslijepljeni aktivisti Trojke nisu razumjeli šta je Schmidt uradio, odredivši da, umjesto više od ⅔, sada samo ⅗ petine unutar nacionalnih klubova (npr. 14 bošnjačkih delegata) odlučuje o formiranju vlasti.

Lagumdžija je pojasnio da je Schmidtova odluka “vjetar u leđa SDA” i zaključio: “Nećemo ih se riješiti narednih godina.”

Sve ovo o čemu su govorili Mahinić, Lagumdžija, Avdo Avdić i još nekoliko usamljenih glasova, sada postaje bolno vidljivo za SDP, NS, kao i DF.

Nakon Schmidtove odluke, HDZ-u i SDA je potrebno da dođu do 14 delegata u matičnim klubovima i postaju nenadomjestivi, dok je građanskim strankama preostalo da se ubuduće i same fokusiraju na to da dobiju 14 bošnjačkih delegata, kako bi i same postale bitne.

Problem je što takav poredak stvari ujedno odvraća SDP, DF i NS od toga kandiduju za kantonalne skupštine Hrvate, Srbe i Ostale, odnosno motiviše ih da kandiduju Bošnjake, čime ove lijeve stranke, koje ionako ne mogu doći do srpske i hrvatske glasačke mase, idu ka tome da u cijelosti postanu bošnjačka ljevica ili da ostanu na margini.