Nova pravila za nove članice: Šta Brisel predlaže za proširenje EU

Evropska komisija usvojila je paket revidiranih politika kojim se utvrđuju smjernice i mjere za pripremu Unije za buduća proširenja. Paket je zasnovan na najavi predsjednice Ursule von der Leyen iz govora o stanju Unije 2023. godine i na mandatu Evropskog vijeća.

„Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ", poručila je von der Leyen.

Dodala je da EU mora biti spremna primiti zemlje koje napreduju na reformskom putu, što znači pripremiti institucije, prilagoditi politike i osigurati budžet koji odražava zajedničke ambicije.

Komisija zaključuje da Unija može primiti veći broj članica u okviru postojećeg Ugovora i ugovora o pristupanju. U svim oblastima politika, najčešći zahtjevi odnose se na administrativne kapacitete i provedbu, koji moraju biti ojačani prije pristupanja.

Prema prijedlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira za 2028–2034., zemlje kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale iz instrumenta Globalna Evropa. Nakon pristupanja, sredstva bi se osiguravala kroz nacionalne i regionalne partnerske planove, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg. Za Ukrajinu se predlažu ciljani aranžmani koji bi znatno ograničili finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode.

Komisija će nastaviti zagovarati klauzule premošćivanja kako bi se u oblastima poput sankcija, poreznih prevara i fiskalnih mjera u energetici prešlo s jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu. Kvalifikovana većina predlaže se i za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međufazne odluke u pristupnim pregovorima. Također se predlaže djelotvornije vođenje postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove. Izvještavanje o vladavini prava bit će prošireno i na druge zemlje kandidatkinje kada za to budu spremne.

Zemlje kandidatkinje mogle bi ranije učestvovati u odabranim politikama Unije, pod uslovom da ispune potrebne uslove. Takvo učešće bilo bi zasnovano na zaslugama i reverzibilno. Komisija će analizirati mogućnosti produbljivanja integracije u energetici, transportu, digitalnom sektoru i odbrani te pokrenuti godišnje dijaloge s partnerima.

Budući ugovori o pristupanju sadržavat će snažnije sektorske zaštitne mjere, s značajno dužim periodom u kojem se mogu aktivirati nakon pristupanja, te novu institucionalnu zaštitnu klauzulu. Ona se odnosi na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. UEU i načela lojalne saradnje, a u najtežim slučajevima mogla bi uključivati suspenziju prava glasa u Vijeću. Moguće su i prijelazne mjere, a nova država članica mogla bi se na ograničeno vrijeme obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Komisija poziva Evropsko vijeće i Evropski parlament da nastave diskusiju, uključujući i na sastanku Vijeća u oktobru. U Paketu proširenja za 2026. predstavit će indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi.