Naučnik koji u ledu Antarktika lovi ‘čestice duhove’ dobitnik Nobelove nagrade za fiziku

Belgijski naučnik Francis Halzen dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku za 2026. godinu. Nagradu je dobio u utorak za doprinos razotkrivanju rijetke vrste neutrina, sićušnih kosmičkih čestica koje, prema uvjerenju istraživača, otkrivaju kako se svemir razvijao.

"Bilo je to veliko iznenađenje i nisam to očekivao", rekao je Halzen u telefonskom razgovoru iz Italije s Nobelovim komitetom za fiziku, koji je prenesen na konferenciji za novinare na kojoj je objavljen dobitnik, piše AP.

Dodao je da se unaprijed predviđalo da će dobiti nagradu, ali da se zbog objave ipak osjeća "čudno".

"Radim na jednom prijedlogu i nadam se da će mi ova nagrada pomoći da bude odobren", rekao je, nasmijavši prisutne u sali.

Neutrini su sićušne kosmičke čestice bez električnog naboja i s izuzetno malom masom, zbog čega ih je teško otkriti. Ipak, prisutni su svuda: izviru iz zvijezda poput Sunca, a trilioni ih svake sekunde prolaze kroz naša tijela.

Naučnici ove "čestice duhove" ne mogu direktno vidjeti, pa mjere šta se dogodi kada se one sudare s drugom materijom. Neutrini se sa drugim česticama sudaraju vrlo rijetko, zbog čega se grade veliki detektori kako bi se povećala šansa da se takvi sudari zabilježe.

Halzen je došao na ideju da se golemi led Antarktika pretvori u takav detektor. Nobelov komitet navodi da je njegov rad bio ključan za izgradnju opservatorija IceCube na Antarktiku, koji je prvi zabilježio visokoenergetske neutrine iz dalekih galaksija.

"Ovaj eksperiment na Antarktiku revolucionaran je način razumijevanja svemira kakav ranije nismo imali", izjavio je Michael Moloney, izvršni direktor Američkog instituta za fiziku.

Kada neutrino stupi u interakciju s ledom u detektoru, nastaje bljesak svjetlosti koji bilježe senzori. Prozirni led olakšava otkrivanje slabih signala, a senzori su ukopani oko 2.500 metara (8.200 stopa) duboko kako bi bili zaštićeni od smetnji kosmičkih zraka i zračenja.

Osamdesetdvogodišnji naučnik povezan je s Univerzitetom Wisconsin–Madison u SAD-u, koji upravlja opservatorijem. Pokušaji Associated Pressa da ga kontaktira nisu odmah urodili plodom.

"IceCube je teleskop kakvog nema nigdje na svijetu", rekao je u saopćenju privremeni rektor univerziteta Eric M. Wilcots. "A ne postoji ni naučnik poput Francisa Halzena, čija je zamisao o neutrinskom detektoru ispod gotovo milju leda dovela do izvanredne multinacionalne i multiinstitucionalne naučne saradnje i temeljne promjene u načinu na koji razmišljamo o svemiru."

Halzen je pomogao da se razotkrije nedokučiva skupina neutrina za koju naučnici tvrde da nosi tragove o razvoju drugih galaksija i svemira u cjelini.

"Sve je to dio otkrivanja priče o tome gdje se nalazimo u svemiru, koje je naše mjesto u njemu i kako je nastala naša galaksija", kazao je Jonathan Bagger, izvršni direktor Američkog fizičkog društva.

IceCube, koji podržava Nacionalna naučna fondacija SAD-a, golem je zajednički poduhvat u kojem danas učestvuje više od 400 naučnika iz 14 zemalja.

Belgijski premijer Bart De Wever napisao je na društvenoj mreži da je Halzen 11. Belgijac koji je dobio Nobelovu nagradu. Nagradu je nazvao "impresivnim priznanjem za životni rad posvećen osvjetljavanju velikih misterija kosmosa kroz njegove najsitnije sastavnice".

Nagradu je u Stockholmu objavila Ellen Moons, generalna sekretarka Kraljevske švedske akademije nauka. Ona je prva žena koja predvodi ovu uglednu akademiju i objavljuje nagradu.

Ovogodišnji novčani iznos je 12 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara), bez obzira na to dodjeljuje li se pojedincu, manjoj grupi laureata ili organizaciji.

Prošle godine Nobelovu nagradu za fiziku dobila su trojica naučnika za istraživanje neobičnog ponašanja subatomskih čestica poznatog kao kvantno tuneliranje, koje je omogućilo ultraosjetljiva mjerenja u MRI uređajima te udarilo temelje za bolje mobilne telefone i brže računare.

Objavljivanje ovogodišnjih nagrada počelo je u ponedjeljak dodjelom Nobelove nagrade za medicinu trojici naučnika čiji je rad doveo do alata koji koristi svjetlost za razotkrivanje načina na koji funkcioniše mozak.

Dodjela nagrada nastavlja se u srijedu nagradom za hemiju, a u četvrtak za književnost. Nakon što u petak bude dodijeljena Nobelova nagrada za mir, u ponedjeljak će biti objavljen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomiju.