Preminula istaknuta bh. književnica Bisera Alikadić

Bosanskohercegovačka književnost ostala je bez jedne od svojih prepoznatljivih autorica. U Sarajevu je jutros u 87. godini preminula pjesnikinja, prozaistica i autorica književnosti za djecu Bisera Alikadić.

Od književnice se na društvenim mrežama opraštaju kolege i prijatelji, a iza sebe je ostavila vrijedan i raznovrstan opus, obilježen snažnim autorskim glasom, emotivnošću i osobenim izrazom.

Bisera Alikadić rođena je 8. februara 1939. godine u Podhumu kod Livna. Od 1947. živjela je u Sarajevu, gdje je završila školovanje, a dugi niz godina radila je kao bibliotekarka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Prve radove objavljivala je još kao djevojčica u listovima za djecu. Prva samostalna knjiga, zbirka poezije "Noć i ćilibar", objavljena je 1972. godine.

Pisala je poeziju, romane, priče za djecu i radiodrame. Objavila je romane "Larva" i "Krug", kao i brojne zbirke poezije, među kojima su "Intonacije", "Kapi i mahovina", "Drhtaj vučice", "Raspeće", "Pjesme", "Dok jesam Ciganka", "Ne predajem se", "Ludi kamen" i "Knjiga vremena".

Posebno mjesto u njenom stvaralaštvu zauzima zbirka "Grad hrabrosti", nastala tokom prve godine rata u Bosni i Hercegovini. Smatra se štivom za djecu, ali se preporučuje i odraslima.

Pisala je modernu poeziju, slobodnim stihom i gotovo bez rime, a najčešće o temama žene, ljubavi, samoće i ljudske slobode, naročito one koja se osjeti u velikom gradu.

Značajan dio rada posvetila je najmlađim čitaocima. Objavila je zbirke "Pjesmice ljestvice" i "Voz do neba" te knjige priča "Kraljica iz dvorišta" i "Tačkasti padobran". Pet njenih priča emitirano je u Dječjem programu FTV-a, a na radiju su izvedene njene radiodrame "Malo zvono", "Ljubavna priča" i "Gniježđenje". Oba njena romana adaptirana su za radio.

Njena djela prevođena su na više svjetskih jezika, među kojima su engleski, francuski, njemački, turski i makedonski. Bila je zastupljena u antologijama i izborima bosanskohercegovačke i bivše jugoslavenske književnosti, a njeni tekstovi nalaze se i u lektiri za osnovne škole.

Za književni rad dobila je više priznanja, među kojima su Orden rada sa srebrenim vijencem 1983., Zlatni broš za umjetnost časopisa "Žena 21" 1999. i nagrada "Skender Kulenović" 2003. godine. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH uvrstila ju je među bosanskohercegovačke kandidate za Memorijalnu nagradu "Astrid Lindgren" 2008. i 2022. godine. Bila je članica Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Odlaskom Bisere Alikadić bh. književna scena izgubila je autoricu čiji je opus ostavio trag u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti.