Potpredsjednik VKBI-a podnio ostavku zbog uplitanja organizacije u izbor reisa

Potpredsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) dr. Sedad Bešlija podnio je ostavku na ovu funkciju, objavivši svoju odluku i tekst ostavke na Facebooku.

Bešlija, inače direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, ostavku je podnio zbog uključivanja Vijeća u proces izbora reisul-uleme na način da je rukovodstvo organizacije posredno dalo podršku samo jednom kandidatu, sarajevskom muftiji Nedžad-ef. Grabusu.

„Razlog navedenoj odluci je, mimo rasprave i zvaničnog stava organa VKBI, neprimjereno odnosno prikriveno-javno miješanje u aktuelni izbor za reisul-ulemu IZ u BiH i moguć sukob interesa čime je, stava sam, bespotrebno narušen dignitet i autonomija u djelovanju VKBI“, stoji u pismu ostavke upućenom danas predsjedniku Skupštine Vijeća, emeritusu prof. dr. Kasimu Trnki.

Predstavnici Vijeća jučer su se sastali s muftijom sarajevskim i kandidatom za reisa Nedžad-ef. Grabusom, što je objavljeno i na stranicama Vijeća i na stranicama Muftijstva sarajevskog.

„VKBI cijeni dosadašnji angažman prof. dr. Nedžada Grabusa u MRV BIH, njegovo iskustvo i razumijevanje uloge koju Islamska zajednica i bošnjačke institucije imaju u savremenom bosanskohercegovačkom društvu, te smatra važnim da takav pristup bude snažno zastupljen i u budućem djelovanju Islamske zajednice“, stoji u saopćenju VKBI-a odaslanom nakon susreta.

Bešlija navodi da su njegova upozorenja izignorisana te da je njegovo članstvo svrhu i smisao i da ne može dalje učestvovati u takvom radu.

On je na mjesto potpredsjednika izabran, na prijedlog Trnke, odlukom Skupštine 29. 11. 2024. godine.

Bešlija je rođena 1985. godine u Prijedoru. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 2004, a 2009. godine diplomirao na Odsjeku za historiju i turski jezik i književnost na Univerzitetu u Sarajevu. Magistrirao je 2012. na Odsjeku za historiju, gdje i doktorirao 2015. godine.

Objavio je četiri knjige i više naučnih i stručnih radova. Učesnik je većeg broja domaćih i međunarodnih naučnih konferencija. Aktivno poznaje turski jezik. Na čelu Instituta za historiju je od 2019. godine.