Riba smrdi od glave: Denis Bećirović kao uslov izdaje

Bećirović i ambasador kojem je robovao (Foto: Predsjedništvo BiH)

Haris Imamović

27.09.2026. 08:35

Wall Street Journal je jučer objavio da je američka ambasadorka u Grčkoj Kimberly Guilfoyle na jednoj privatnoj večeri, u Ateni, u martu ove godine, za pad vlade u Rumuniji pripisala zasluge Washingtonu zasluge.

“Mi to možemo uraditi gdje god hoćemo. Možemo to uraditi čak i ovdje”, kazala je Guilfoyle.

Kako piše američki list, taj komentar je razbjesnio grčkog ministara energije Stavrosa Papastavroua, koji je bio među sudionicima večere. On je kazao da SAD ne mogu postavljati vlast u Grčkoj, te da je to pravo grčkih glasača. 

Da bi njena prijetnja bila kredibilna, Guilfoyle se pozvala na slučaj Rumunije, a mogla je i na slučaj Bosne i Hercegovine, jer se kod nas desilo isto. I to ne za vrijeme Trumpove, već za vrijeme Bidenove administracije.

Escobar kao egzekutor 

Jedan mislilac je primijetio da se narod treba boriti za svoj ustav isto onako kao što se bori za gradske zidine. Pristanak Trojke na odluku kojom je Christian Schmidt suspendovao Ustav nije ništa drugo do izdaja. Ali ta izdaja nije pala s neba.

Da su stranke Trojke spremne na izdaju možda se moglo predosjetiti već u junu 2022. godine, kad je Gabriel Escobar, specijalni izaslanik Bijele kuće za Zapadni Balkan, okupio Sašu Magazinovića (SDP), Edina Fortu (NS) i Elmedina Konakovića (NiP).

Bilo je to vrijeme, kada su američke vlasti očekivale od SDA da u parlamentu podrže usvajanje izmjena Izbornog zakona kojima bi se udovoljilo zahtjevima HDZ-a. Ako SDA to ne učini, bit će skinuta i zamijenjena Trojkom, poručivao je Escobar navedenim sastankom.

“Ključne poruke koje su SAD upravo poslale je da se raduju novoj generaciji političara”, kazao je Forto, nakon sastanka sa Escobarom. 

U isto vrijeme, Amerikanci vrše pritisak na OHR da pripremi izmjene Ustava Federacije, kojima bi se zadovoljili zahtjevi HDZ-a. To je ono što će Christian Schmidt namenuti u izbornoj noći, u oktobru 2022. 

Ali Escobar zna da to može funkcionisati samo ako u Sarajevu nađe partnere koji će pristati da s HDZ-om formiraju vlast, po novim, Schmidtovim pravilima. I našao ih je u strankama Trojke.

Uslov svih uslova za provođenje tog plana bila je pobjeda Denisa Bećirovića.

Zašto je Bećirović bio ključan za Escobara?

Da Bećirović nije bio izabran, u Predsjedništvu ne bi bilo većine za izbor Borjane Krišto (HDZ) za predsjedavajuću Vijeća ministara, što je bio prvi korak u formiranju Vijeća ministara sa ministrima iz Trojke, HDZ-a i SNSD-a.

Da je neko drugi bio bošnjački član Predsjedništva ne bi se, kao Bećirović, udružio za Željkom Cvijanović da preglasa Komšića. To bi napravilo problem u Escobarovom planu.

Ali postoji još jedna bitnija dimenzija, a ona se tiče legitimiteta. Pobjeda Bećirovića nad Bakirom Izetbegovićem je bila prva vijest nakon izbora 2. oktobra. Ona je stvorila početni dojam da su građani podržali promjene. Stavljeno je u stranu da se vlast u BiH ne formira prema rezultatima za Predsjedništvo. Stavljeno je u stranu da Trojka nema kvalificiranu većinu u federalnom klubu Bošnjaka, kao Ustavom propisan uslov za formiranje vlasti. 

Da Bećirović nije izabran bilo bi vidljivije realno stanje stvari, a ono kaže da je 440 hiljada glasača stalo uz Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, a 330 hiljada uz Bećirovića kao kandidata 11 stranaka. Naravno, glasovi SDA i DF-a za Predsjedništvo su bili razbijeni, a glasovi SDP-a, NS-a i NiP-a objedinjeni. Zato se ne vidi da su stranke koje su bile protiv Schmidtove intervencije dobile mnogo veću podršku.

Da Bećirović nije izabran vidjelo bi se jasnije da Trojka nema legitimitet ni u državnom, ni u federalnom klubu Bošnjaka. Pogledajte Klub Bošnjaka u Domu naroda BiH: pet od pet Bošnjaka je protiv ove vlasti, a ona je ipak tu. Godinama nam i domaći i strani zvaničnici da ne može biti vlasti bez dva ili tri srpska delegata, bez dva ili tri hrvatska delegata. A, evo, imamo vlast koja nema podršku nijednog bošnjačkog delegata. 

Zato je Bećirovićev izbor bio uslov svih uslova. Escobaru je to od početka bilo jasno: kandidat Trojke za Predsjedništvo mora biti izabran, kako bi prikrio činjenicu da nema ustavnih uslova za formiranje vlasti, kako bi stvorio predstavu da građani žele promjenu i, konkretno, kako bi preglasavajući Komšića otvorio put ka formiranju vlasti.

Pristajući na taj scenarij, Bećirović je dokazao da je kao ličnost izdajnik. A snagom funkcije, koju je dobio, pokazao se kao uslov izdaje u cjelini, koju će počiniti Trojka pristavši da se vlast formira kroz rušenje Ustava.

Zašto Dodik nije skinut?

Kada je Bećirović, udruživši se sa Željkom Cvijanović, podržao Krišto i otvorio put formiranju Vijeća ministara, bivši američki ambasador Michael Murphy se oglasio saopćenjem, u kojem je podržao uspostavu državne vlasti. Uprkos tome što je u njoj bio SNSD.

Zašto su Amerikanci izbacili SDA, ali ne i SNSD?

To je nedavno otkrio sam Murphy, pojasnivši da su zapadne vlade, uključujući i administraciju kojoj je sam služio, bile popustljive prema Srbiji. 

“Prečesto smo”, kaže Murphy, “gledali kroz prste Srbiji dok je poduzimala aktivnosti štetne po regionalnu stabilnost, posebno u BiH”.

Srbija je i prije četiri godine poduzimala aktivnosti štetne po stabilnost, naročito u BiH. I, naravno, radila je to preko Milorada Dodika. Ali su Escobar i Murphy svejedno podržali ulazak SNSD-a u državnu vlast. Zato što su, kako Murphy danas objašnjava, gledali kroz prste Srbiji. 

Mi možemo svrgnuti vlast gdje god hoćemo, kaže američka ambasadorka u Grčkoj. Ne vjerujem da su Sjedinjene Države Bog pa da to mogu svugdje. Ali mogu u Bosni i Hercegovini. To su i učinile. Ali samo u Federaciji i samo kad je u pitanju bošnjačka komponenta. 

HDZ je ostao u vlasti, kao i SNSD (uprkos pravosudnoj farsi, koja Dodiku nije oduzela ništa od realne moći). Srbima i Hrvatima nije oduzeto pravo da izaberu svoju vlast. To pravo je oduzeto samo Bošnjacima, a Denis Bećirović je bio sredstvo za ostvarenje tog cilja. Sada se taj izdajnik nudi kao spasitelj države i bošnjačkog naroda.

O autoru

Haris Imamović

Haris Imamović

Član redakcije portala !Odgovor. Ranije pisao za „Istragu“, „E-novine“, “Analiziraj.ba”, „Dane“. U mandatu 2018–2022. bio savjetnik člana Predsjedništva iz reda bošnjačkoga naroda i tokom tog perioda sudjelovao u radu Organizacionog odbora za obilježavanje genocida u Srebrenici. Objavio roman „Vedran i vatrogasci“ (2022).

Više od istog autora