Uvijek može gore: Konačna ocjena drugog Nikšićevog mandata

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem u ovom mandatu održala je samo 71 redovnu sjednicu i čak 343 hitne, uglavnom telefonske.

Iako bi hitne sjednice po pravilu trebale biti izuzetak namijenjen kriznim i nepredviđenim okolnostima, u proteklom mandatu one su činile gotovo 83 posto ukupnog rada Vlade FBiH. Ovakav omjer ukazuje na to da su se na telefonskim i vanrednim zasjedanjima rutinski usvajale odluke, imenovanja i finansijski planovi koji nisu imali nikakav vanredni karakter.

Prije analize urađenog, bitno je napomenuti politički okvir u kojem je Vlada na čelu s premijerom Nikšićem preuzela dužnost u aprilu 2023. godine. Vlada je imenovana na osnovu jednokratne odluke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je suspendovan Ustav FBiH na 24 sata kako bi se zaobišlo odsustvo saglasnosti potpredsjednika FBiH. 

Ova činjenica stavila je na Nikšićevu Vladu epitet "nametnute vlasti".

Nikšićeva Vlada mandat je počela uz najavu ekonomskih i društvenih reformi, većih ulaganja, poboljšanja položaja radnika i efikasnije javne uprave. U programu rada za period 2023-2026. kao ključni ciljevi navedeni su ubrzani ekonomski razvoj, povećanje zaposlenosti i konkurentnosti, održivost javne potrošnje, zaštita radničkih prava, smanjenje siromaštva i jačanje javnog sektora.

Tri i po godine kasnije, malo šta od navedenog je i ostvareno.

Među najvidljivijim potezima Vlade jeste povećanje minimalne plate. Odlukom donesenom 'preko noći' bez provedenih ekonomskih analiza, od januara 2025. godine najniža plaća povećana je na 1.000 KM.

Ipak, povećanje najniže plate u velikoj mjeri je neutralisano rastom potrošačke korpe i inflacijom. Vlada nije ponudila sistemske i konkretne mjere zaštite životnog standarda građana.

Od jula 2025. godine, zbirna stopa doprinosa na teret poslodavca smanjena je sa 41,5 na 36 posto, što je predstavljeno kao početak šireg rasterećenja rada. Vlada je u svojim strateškim dokumentima predvidjela dodatno smanjenje opterećenja rada, proširenje porezne osnovice i reformu poreza na dohodak.

Međutim, ništa od navedenog nije urađeno, a kompletna fiskalna reforma morat će čekati novi saziv bez Nikšića na čelu.

Iako je vlast isticala podatak o niskoj ukupnoj stopi javnog duga u odnosu na BDP, stabilnost tekuće budžetske likvidnosti u velikoj se mjeri održavala učestalim izdavanjem kratkoročnih i dugoročnih entitetskih vrijednosnih papira.

Vlada se redovno zaduživala na domaćem finansijskom tržištu putem emisija trezorskih zapisa i obveznica kako bi pokrivala dospjele obaveze i rastuću budžetsku potrošnju, što ekonomski analitičari vide kao krpljenje budžetskih rupa umjesto stvaranja nove vrijednosti kroz kapitalne investicije.

Krajem juna objavili smo da se Vlada samo u 2026. godini zadužila u ukupnom iznosu od oko 2,225 milijardi KM.

Pored fiskalne stagnacije, mandat su obilježile i duboke krize u ključnim sektorima poput energetike i zdravstva. Energetski sektor potresla je kriza u Elektroprivredi, zatvaranje Nove Željezare Zenica, koksare u Lukavcu, dok su entitetski rudnici nastavili tonuti u dugove uz učestale proteste radnika.

Dugo najavljivan strateški projekat Južne gasne interkonekcije zapao je u politički ćorsokak i nemogućnost rješavanja pitanja državne imovine, a Vlada Federacije još uvijek nije potpisala ugovor sa američkom firmom koja je izvođač radova.

Jedna od najkontroverznijih tema koje su obilježile završnicu Nikšićevog mandata bilo je stanje u Javnom preduzeću Autoceste FBiH. Uprava na čelu s Denisom Lasićem našla se pod pritiskom nakon što su međunarodne finansijske institucije ukazale na nepravilnosti povezane s pojedinim projektima na Koridoru Vc.

Evropska investicijska banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) od Vlade FBiH tražile su smjenu rukovodstva Autocesta.

Nikšić, međutim, nije prihvatio zahtjeve za smjenu uprave kao osnovane i zbog svoje tvrdoglavosti je tako blokirao radove na dionici Koridora Vc Ozimice-Poprikuše.

On je u pomalo bahatim javnim istupima tvrdio da se stanje u Autocestama mora posmatrati kroz konkretne rezultate i da saradnja s EIB-om nije prekinuta. Jasno je rekao da ne želi potpisati smjenu Lasića i ostalih.

Kao opravdanje je navodio da ne želi potpisati nezakonitu odluku, a već smo pisali o tome da je Nikšićev brat Mirsad stalno zaposlen kao Lasićev savjetnik.

Tokom prošle godine Nikšić se našao i u središtu afere "Spengavanje" nakon objavljivanja prepiski sa tadašnjim v.d. direktora Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem.

Nikšić je potvrdio autentičnost svojih poruka, uključujući poruku u kojoj koristi izraz „spengati“, ali je negirao da je tražio političko hapšenje ili procesuiranje konkretnih osoba. Objasnio je da je mislio na pokretanje istrage protiv osoba za koje je postojala sumnja da su počinile kriminal.

Da nije sve tako nevino i jednostavno kako Nikšić tvrdi, pokazale su i odluke Vrhovnog suda Federacije i Posebnog odjela Federalnog tužilaštva (POSKOK) koji su utvrdili osnov sumnje za koruptivna krivična djela i zloupotrebu položaja, izricanjem mjera zabrane i izuzimanjem dokaza.

Drugi dio objavljenih poruka odnosio se navodnu trgovinu uticajem i nezakonito kadroviranje u federalnim institucijama. Među optuženim je i Arijana Huseinović-Ajanović, suspendovana šefica Nikšićevog kabineta.

Njoj je Sud izrekao mjere zabrane obavljanja službenih dužnosti, nakon čega je napustila funkciju u Vladi Federacije. U okviru mjera zabrane, ne smije približiti ni premijeru Nikšiću ni zgradi Vlade.

Ipak, Nikšić je na nedavnom predizbornom skupu pokazao koliko ga pogađa ova odluka i to što njegova 'politička kćerka' ne može prisustvovati stranačkim tribinama. Nije propustio priliku da podrži svog 'brata' i nedavno optuženog premijera Vojina Mijatovića.

Četiri godine nakon preuzimanja Vlade Federacije, Nikšić iza sebe ostavlja mandat u kojem su se smjenjivali pokušaji ekonomskih reformi, povećanja primanja građana, velika javna ulaganja i sve izraženiji problemi u upravljanju javnim sektorom. Najveći konkretni potez bila je odluka o povećanju minimalne plate, ali su ključne reforme koje su trebale pratiti tu odluku ostale nedovršene.

Nikšić Nermin, rođen 1960. godine u Konjicu, diplomirani pravnik po zanimanju.

Obavljao je različite funkcije u opštini Konjic od 1988. do 2000. godine. Od 2000. godine je zastupnik SDP BiH u Predstavničkom domu Federalnog Parlamenta.

Izabran je za generalnog sekretara SDP BiH u januaru 2007. godine. 2011. godine izabran za premijera Federacije BiH.

Na Općim izborima u BiH 2014. godine, izabran je ponovo u Federalni parlament, a iste godine na 3. Vanrednom kongresu SDP-a BiH izabran je za predsjednika stranke.

Na Općim izborima u BiH 2018. godine, izabran je za zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a od aprila 2023. je premijer Federacije u drugom mandatu.