Zašto Lagumdžija ne osjeća potrebu da govori o Bećirovićevom susretu sa Trumpom?

Jedan od najvećih problema bošnjačke politike je što naši zvaničnici neprestano varaju narod. 

Primjera radi, ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija, sinoć u izjavi za FTV, kaže da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović “imao susret sa predsjednikom Trumpom i podsekretarom Landauom, koji je protekao u dosta dobroj atmosferi”. Ambasador Lagumdžija zatim veli: “Nema potrebe da sada o tome detaljno govorim.”

Zar ne zvuči čudno?

Bećirović je imao susret sa Trumpom, ali ne samo da nije dao nikakvo saopćenje o tome, već čak ni njegov portparol, Zlatko Lagumdžija, ne osjeća potrebu da govori o tome. 

Zvuči bizarno, a zapravo je trivijalno. 

Evo o čemu se radi. Bećirović nije imao nikakav sastanak, niti bilo kakav ozbiljan razgovor sa američkim predsjednikom Trumpom. 

Radi se o tome da svaki američki predsjednik, na marginama zasjedanja Generalne skupštine u New Yorku, tradicionalno organizuje večeru za šefove država i vlada.

Tako je i ove godine, 23. septembra, Donald Trump organizovao večeru za šefove država i vlada u hotelu Lotte Palace. Nije objavljeno koliko je predsjednika i premijera sudjelovalo na ovoj večeri, ali taj broj se okvirno kreće između 100 i 140. 

Tradicionalno, američki predsjednik se prije večere fotografiše sa svim učesnicima. Tako se Bakir Izetbegović, u vrijeme kad je bio član Predsjedništva, fotografisao sa Donaldom Trumpom.

Primjera radi, portal Klix je tada objavio vijest sa naslovom: Bakir Izetbegović se slikao sa Melanijom i Donaldom Trumpom, uz podnaslov: Prijem u New Yorku. 

Ovako postavljena vijest je precizna, jer je predsjedavajući Predsjedništva sudjelovao na prijemu i slikao sa se sa američkim predsjednikom. Bilo bi suvišno, čak i obmanjujuće da su mediji izvijestili da se Izetbegović sastao ili susreo s Trumpom. 

Zato što bi takva formulacija (“sastao se…”, “susreo se…”) kod neupućenog dijela publike mogla stvoriti dojam da je predsjedavajući Predsjedništva BiH održao sastanak sa američkim predsjednikom ili bar vodio razgovor o političkoj situaciji u našoj zemlji. A nije.

Znam o čemu govorim, jer sam prije četiri godine godine, kao dio delegacije tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, bio na licu mjesta. Tadašnji američki predsjednik Joe Biden organizovao je, na marginama sjednice UN-a, prijem u Prirodnjačkom muzeju u New Yorku. 

Naši zvaničnici, na tim prijemima, imaju dovoljno vremena da uoči i nakon slikanja razmijene rečenicu-dvije sa američkim predsjednikom, što je i Džaferović uradio. Ali vremena za ozbiljniji razgovor o politici nema. Na koncu, ni sam protokol to ne dopušta: onaj ko bi pokušao da zainteresira Trumpa o stanju u BiH samo bi napravio skandal i nanio štetu i sebi i svojoj državi. Sve, dakle, protiče u kratkoj razmjeni diplomatskih ljubaznosti. 

Ako imamo u vidu ovo, onda je jasno šta znači da je Bećirovićev susret sa Trumpom protekao, kako kaže Lagumdžija, “u dobroj atmosferi”.

Jasno je i zašto Lagumdžija veli da nema potrebe da iznosi detalje, jer se o “susretu” Bećirovića sa Trumpom nema šta više reći. Taj “susret” se sveo na rukovanje, uz diplomatski artificijelan smiješak obje strane i eventualno rečenicu-dvije pozdrava. To je sve.

Ove godine, kako vidimo, nije bilo čak ni tradicionalnog fotografisanja. Zapravo jedina istinska vijest je bila da je Trump, uz predsjedavajućeg, po prvi put pozvao i članicu Predsjedništva Željku Cvijanović. 

E, sada, kad imamo u vidu sve to, pogledajmo kako je ambasador u UN-u informisao gledaoce Federalne TV o događaju. Na pitanje voditeljice o sastancima Bećirovića u New Yorku, Lagumdžija veli:

“Sve je počelo sastankom sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom, zatim serija sastanaka… Mislim da je jako važan jedan ozbiljan bilateralni sastanak sa našim prijateljima, koje je predvodio predsjednik vlade Pakistana, sa kompletnom svojom struktuom. Prirodno, tu je i susret koji je predsjedavajući Bećirović imao sa predsjednikom Trumpom i podsekretarom Landauom, koji je protekao u dosta dobroj atmosferi i nema potrebe da sada o tome detaljnije govorim.”

Gledalac, koji nije unaprijed informisan o protokolu, može na osnovu navedenih formulacija steći dojam da je Bećirović vodio nekakav ozbiljan politički razgovor sa američkim predsjednikom. 

Mada, iole inteligentnom gledaocu već sama činjenica da Lagumdžija prvo navodi generalnog sekretara UN-a i premijera Pakistana, a tek kao trećeg američkog predsjednika može pobuditi sumnju. 

Također, činjenica da voditeljica ne pita Lagumdžija šta je američki predsjednik kazao o BiH zapravo razotkriva cijelu iluziju. Da se stvarno nešto desilo, voditeljica bi tražila detalj više. Ali ne traži. Pri susretu nije bilo nikakvog ozbiljnog razgovora, a dobra atmosfera nije ništa drugo do beznačajna ljubaznost, koju je Trump, tokom desetak sekundi rukovanja, pokazao prema Bećiroviću.

Ako ima imalo pameti, gledaocu će biti sve jasno, kad Lagumdžija veli da “nema potrebe” da detaljnije govori o Bećirovićevom susretu sa Trumpom. Da taj susret ima ikakav politički značaj i da predstavlja vrijednost, Lagumdžija u preostalih desetak dana do izbora neprestano pričao samo o tome. Ali nema potrebe, jer nema se o čemu pričati. 

Prema tome, Lagumdžijino ukazivanje na Bećirovićev susret s Trumpom, koji je protekao “u dobroj atmosferi”, ima jednu-jedinu svrhu: riječ je pokušaju da se kod onog dijela gledalaca FTV-a, koji osim što su neupućeni nemaju ni kapacitet za autonomno mišljenje, stvori dojam o tome da je aktuelni predsjedavajući Predsjedništva ozbiljan državnik.