Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica za sport i kulturu HDZ-a

Sanja Vlaisavljević je u proljeće 2023. zasjela u federalnu ministarsku fotelju kao lice poznato u političkoj i medijskoj javnosti. Nije bila ni početnik u političko-upravljačkom svijetu. Sama najava imenovanja obilježena je raspravama i prepirkama, kakve nekadašnju profesoricu logike i filozofije u sarajevskoj Drugoj gimnaziji prate već odavno.

Dužnost je preuzela od Zore Dujmović, također kadra HDZ-a. Iako je mandat počeo burno, u konačnici se može sumirati kao i mnogi drugi ministarski: dug red zamjerki i kratak red zasluga. Ipak, za razliku od mnogih HDZ-ovih kadrova, koji se u javnosti pojavljuju minimalno, Vlaisavljević je u medijima ipak bila eksponirana. Možda zato što i nije tipičan HDZ-ov kadar. Ali jeste dosljedno sprovodila kulturnu politiku HDZ-a.

Vlaisavljević je više od dvadeset godina vodila Centar za kulturu dijaloga, organizaciju izraslu iz debatnog programa za srednjoškolce. Centar je bio član Svjetske debatne organizacije, a kroz debate i škole profesorice Vlaisavljević prošlo je mnogo danas poznatih novinara, aktivista pa i političara u Sarajevu.

U službenoj biografiji navodi 22 knjige i udžbenika, više od 500 debatnih TV emisija, organizaciju svjetskog takmičenja u debati te nagrade Helsinškog komiteta i „Žena godine u obrazovanju“.

Nakon godina građanskog aktivizma i bliskosti liberalnijim sarajevskim krugovima, Vlaisavljević će se postepeno priklanjati politici HDZ-a BiH.

Pisala je kolumne za Poskok.info, kontroverzni portal nekad blizak HDZ-u, a danas glasilo marginalne hrvatske desnice u Hercegovini. Do 2021. postala je savjetnica HDZ-ove ministrice civilnih poslova Ankice Gudeljević. Danas je članica Koordinacijskog tijela za međužupanijsku suradnju u očuvanju baštine pri Glavnom vijeću Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

U godinama približavanja HDZ-u, Vlaisavljević je redovno skandalizirala javnost provokativnim opaskama, često činjenično neodrživim. U decembru 2021. za RTRS je izjavila da Sarajevo nije multietnički grad te da su iz njega protjerani svinjetina i Djed Mraz. Desetak dana ranije, citirajući prijatelja s Facebooka, glavni grad je nazvala „područjem džihada“. U intervjuu za Dnevnik.ba početkom 2022. rekla je da je njen slučaj lakmus papir za „neposlušne“ Srbe i Hrvate Sarajeva, a sugrađane koji su je kritikovali nazvala je „funkcionerima vidljivosti“.

Već u maju 2023. uslijedio je novi skandal. Nakon što je predsjednica Federacije Lidija Bradara rekla da se ne odriče prijateljstva s Darijem Kordićem, osuđenim na 25 godina zatvora, između ostalog za zločin u Ahmićima, Vlaisavljević je na N1 kazala da ratne zločince nakon odslužene kazne treba rehabilitirati. Udruženje žrtava i svjedoka genocida i udruženje žrtava iz Ahmića pisali su premijeru Nerminu Nikšiću.

U aprilu 2026. oglasila se za RTV Herceg-Bosne povodom zastave Republike BiH istaknute na sahat-kuli u Počitelju. Govorila je o planiranoj kampanji čiji je cilj potkopati Dejtonsku BiH i reafirmirati ratne ciljeve Armije RBiH. Dodala je da Zavod za zaštitu spomenika nije dobio zahtjev za saglasnost i da je riječ o samostalnom činu.

Mostar, Koševo i po 300.000 KM

Ured za reviziju institucija u FBiH za 2024. godinu dao je Ministarstvu pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima i mišljenje s rezervom o usklađenosti poslovanja. Tekući transferi od 7,1 milion KM podijeljeni su bez mjerljivih kriterija, potkriteriji nisu bili objavljeni, jedan projekat je dva puta dobio novac. Sljedeće, 2025. godine, ti nedostaci su otklonjeni.

Gradu Mostaru je za Kulturno-sportski centar odobreno pet miliona KM. Revizori su utvrdili da je komisija na obrascu zbrojila pet bodova više. Komisija je to nazvala greškom u unosu i tvrdila da je zbir ispravan. Revizori objašnjenje nisu prihvatili: vremenski plan, za koji je Mostar dobio maksimalne bodove, nije imao precizne rokove. Greška je, prema njima, značajno uticala na dodijeljeni iznos; navode 800.000 KM.

U istom izvještaju stoji da je rekonstrukcija stadiona Asim Ferhatović Hase, za UEFA-inu IV kategoriju, dobila isti broj bodova kao istočna tribina stadiona HŠK Zrinjski, a manje od pomoćnog terena Tušnja, „bez jasnog uporišta u mjerljivim kriterijima“.

Programom za 2025. dva korisnika dobila su novac direktno, bez javnog poziva: Sarajevo Film Festival i manifestacija „Krunidba kralja Tomislava“ u Tomislavgradu, po 300.000 KM.

Rat s fondacijama

S fondacijama, čiji je osnivač Vlada i koje djeluju u sklopu ovog resora, ali nad kojima ministar nema punu kontrolu, počela se sukobljavati 2024. godine, kada je od upravnih odbora fondacija za izdavaštvo i bibliotečku djelatnost tražila izmjene statuta, što su oni odbili.

Fondacija za izdavaštvo tvrdi da su potom počele opstrukcije, do odbijanja saglasnosti na žiri za nova književna djela. U decembru 2024. otvorenim pismom tražila je od Nikšića da ministricu zaustavi. Zajednica izdavača/nakladnika govorila je o pokušaju političke kontrole.

Na optužbe je kazala da članovi odbora nisu ni ugledni pisci ni filmadžije, a da su neki „jedva završili menadžment negdje po brdima BiH“.

Njena strana ima uporište u dokumentima. Budžetska inspekcija Federalnog ministarstva finansija naložila je Fondaciji za muzičke, scenske i likovne umjetnosti povrat 571.800 KM zbog nepravilnosti iz 2023, a Fondaciji za kinematografiju povrat 1,53 miliona KM za 2024. Obje fondacije osporavaju rješenja na sudu. Fondacija za kinematografiju u 2025. nije ni raspisala javne pozive. Programi utroška za većinu fondacija usvojeni su tek u posljednjem kvartalu 2025., jer su upravni odbori kasnili s planovima i izvještajima. S druge strane, nadzor nad zakonitošću rada fondacija, koji je zakonska obaveza Ministarstva, revizori su još za 2024. ocijenili nedovoljnim.

Antonio Beus, bivši predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju, u maju 2024. tvrdio je da su uposlenici koji su sarađivali s njegovim odborom premješteni u neuslovni podrum Ministarstva. Prema pisanju Slobodne Bosne, kantonalna inspekcija je u maju 2026. zabranila korištenje podruma u koji je premještena i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti, a Ministarstvo je toj fondaciji početkom juna preuzelo ključeve.

Ministarstvo s pola kadra

Ministarstvo ima sistematizirano 99 radnih mjesta. Krajem 2025. popunjeno je bilo 51. Poslove pomoćnika ministrice i sekretara Ministarstva dugo obavljaju drugi zaposlenici. Jedinica za internu reviziju nikada nije popunjena, pa se ista preporuka revizora ponavlja dvije godine zaredom.

Javne reakcije premijera Nikšića na pisma fondacija i udruženja žrtava nema u medijskim izvještajima. Trenja u Vladi izbila su početkom 2026, kada je iz prijedloga budžeta nestao transfer za mlade, jedina stavka namijenjena isključivo mladima od 2012. godine. Vijeće mladih FBiH to je nazvalo političkom odlukom. Ministrica je govorila o tehničkoj grešci i tvrdila da je Ministarstvo tražilo milion KM. Parlament je stavku vratio amandmanima.

Najoštriji signal stigao je od koalicionog partnera. U augustu 2026., nakon istupa Danisa Tanovića o stanju u kulturi na Sarajevo Film Festivalu, Elmedin Konaković je zatražio dogovor stranaka da naredni federalni ministar kulture ne bude iz HDZ-a.

Ko je Sanja Vlaisavljević

Rođena je 1968. godine u Sarajevu. Diplomirala je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirala i doktorirala. Docentica je na Odsjeku za politologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Radila je kao profesorica u Drugoj gimnaziji u Sarajevu. Više od dvadeset godina bila je direktorica Centra za kulturu dijaloga. Bila je savjetnica za kulturu, sport, obrazovanje, nauku i mlade u uredu ministrice civilnih poslova BiH. Članica je Koordinacijskog tijela za međužupanijsku suradnju pri Glavnom vijeću HNS-a.

Na prijedlog HDZ-a BiH, federalna je ministrica kulture i sporta od 28. aprila 2023. godine.

Supruga je poznatog sarajevskog profesora filozofije i autora nekoliko knjiga Uge Vlaisavljevića.