Kako je Kemal Hrnjić vodio poljoprivredu FBiH

Kada je u aprilu 2023. godine imenovan za federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemal Hrnjić je široj javnosti bio potpuno nepoznato ime. Do tada politički neafirmisan, u Vladu Nermina Nikšića ušao je na prijedlog stranke Narod i pravda (NiP), ispred koje se borio i za mjesto gradonačelnika Bihaća na lokalnim izborima 2020. godine.  

Hrnjićevo imenovanje moguće je posmatrati i kroz regionalnu prizmu. Dolazi iz Krajine, a prethodne vlade tradicionalno su vodile računa da barem jedan ministar u bude upravo iz te regije. Tako je, naprimjer, njegov prethodnik na poziciji, Šemsudin Dedić, također Krajišnik, ali iz redova SDA. 

Resor koji je Hrnjić vodio spada među one sa širokim ovlastima, ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove u oblastima poljoprivredne politike, ruralnog razvoja, vodoprivrede i šumarstva, a u njegovom sastavu djeluje i Federalna uprava za šumarstvo. 

U periodu od 2023. do 2026. godine, rad njegovog resora bio je usmjeren na stabilizaciju agrarnog sektora, izmjene normativnog okvira, te jačanje transparentnosti dodjele budžetskih sredstava.  

Tako su budžetska izdvajanja za poljoprivredne poticaje povećan sa 106 na 190 miliona KM, s najavama da bi mogao dosegnuti i 200 miliona KM. Unapređeni su Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG) i Registar klijenata (RK), s ciljem transparentnije dodjele sredstava. 

Pokrenut je i program za mlade poljoprivrednike, kroz grant sredstva podržano je pokretanje ili razvoj proizvodnje kod mladih koji žele da se bave poljoprivredom. 

U ovom mandatu ministarstvo se suočilo s epidemijom afričke svinjske kuge, naročito izraženom u Posavskom kantonu, gdje je organizovana kompenzacija šteta poljoprivrednicima. 

A njegovo ministarstvo je u proceduru uputilo Nacrt zakona o šumama FBiH i Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz najavljeno uređenje oblasti vodnog zemljišta.  

Ministarstvo je sarađivalo s Uredom UNESCO-a u BiH na projektima zaštite voda, a potpisan je i Memorandum o razumijevanju s Islamskom privredno-razvojnom komorom (ICCD) o razvoju halal industrije, s ciljem pozicioniranja BiH kao "evropskog halal središta". 

Ministar i njemu naklonjeni mediji ističu da je uspostavljen stabilniji ritam isplate poticaja, uz povećanje sredstava za mljekarstvo, stočarstvo i ratarstvo, i da je tokom mandata poljoprivrednicima isplaćeno više od pola milijarde KM.  

Hrnjić navodi i da je direktnim dijalogom sa udruženjima poljoprivrednika, poput onog u julu 2024. i krajem 2023. godine, uspio izbjeći najavljivane proteste i blokade puteva. 

Kao rezultat pooštrenih terenskih kontrola, dvije veterinarske stanice i dva veterinara ostali su bez licenci za rad, a ministarstvo je uvelo i telefonsku liniju otvorenu 24 sata za prijavu nepravilnosti i korupcije u poljoprivredi.  

Uprkos povećanom budžetu, udruženja poljoprivrednika povremeno su ukazivala na sporo rješavanje predmeta i kašnjenje u isplati pojedinih kapitalnih investicija, kao i na nejasnoće u tumačenju pravilnika o poticajima, primjerice oko obaveze dostavljanja fiskalnog računa. 

Poljoprivrednici su ministarstvu zamjerali i nedovoljno agresivnu inicijativu prema državnom nivou u zaštiti domaćeg tržišta od jeftinijeg uvoza, dok su ključni sistemski zakoni, poput Zakona o šumama FBiH, godinama čekali na usaglašavanje i parlamentarnu proceduru zbog političkih opstrukcija.  

Opozicija je upućivala i zamjerke na kriterije raspodjele sredstava za kapitalna ulaganja, tvrdeći da pojedini regioni ili veći prerađivački lobiji imaju prednost u odnosu na mala porodična gazdinstva. 

Poseban problem predstavljala je afera sa zloupotrebom poljoprivrednih poticaja: prilikom terenskih kontrola inspektori su u jednom slučaju umjesto prijavljenog objekta za držanje životinja zatekli vilu s bazenom. Hrnjić tvrdi da je zbog malverzacija podnio krivične prijave POSKOK-u Federalnog tužilaštva i da je ministarstvo zatečeno sa više od 400 neriješenih predmeta iz 2012. godine, od kojih je dio naslijeđen iz ranijih mandata. 

Posebnu pažnju javnosti izazvala je „navodna“ Hrnjićeva čestitka upućena Savi Miniću, tada novoimenovanom premijeru Republike Srpske, u septembru 2025. godine.  

Minićev izbor za mandatara bio je pravno sporan, jer ga je predložio Milorad Dodik nakon što mu je već bio oduzet mandat predsjednika RS – prema Ustavu RS, pravo predlaganja mandatara ima isključivo predsjednik RS. Time je dovedena u pitanje legalnost čitave Vlade RS, čijim će se imenovanjem baviti i Ustavni sud BiH. 

Međutim, Hrnjić je s Minićem ranije sarađivao kroz resor koji su obojica vodili, ipak nije sačekao pravni epilog te je poslao čestitku, koju je Minić potom javno istakao kao jednu od rijetkih koje je izdvojio po imenu. 

Rođen je 1973. godine u Bihaću. Po zanimanju je diplomirani ekonomista, menadžment i marketing za mala i srednja poduzeća studirao je na Fakultetu poslovnih studija, mada u zvaničnim biografijama ne stoji gdje je taj fakultet. 

Profesionalnu karijeru započeo je kao oficir u Vojsci Federacije BiH, gdje je proveo period od 1996. do 2000. godine. Potom je do 2002. radio u bihaćkom poduzeću UNA-KOMM na poslovima računovodstva i finansijskog konsaltinga, da bi iste godine prešao u Meggle Mljekaru Bihać, u kojoj će provesti narednih osamnaest godina.  

Od 2021. do 2022. godine bio je savjetnik gradonačelnika Bihaća za privredne djelatnosti.