Direktor VIK-a za !Odgovor: Nadam se da će nova vlada više ulagati u vodovodnu mrežu

U Sarajevu gotovo svako ljeto, kao po pravilu, donese isti problem. U većem dijelu grada slab ili nikakav pritisak vode. Uglavnom u noćnim satima. I dok nadležni pozivaju građane na racionalnu potrošnju, društvene mreže bilježe kvarove gdje litre pitke vode, gotovo svakodnevno, završavaju na ulicama.

Ovaj paradoks Sarajlije prati godinama. Problemi nisu, jasno je, samo posljedica suše ili povećane potrošnje već nedovoljnog ulaganja u vodovodnu infrastrukturu. Upravo se na nedovoljno ulaganje ukazuje godinama, ali značajnih promjena nije bilo. Bar ne onih koji bi doprinijeli da se sistem više uglavnom ne odražava na saniranje kvarova, već sprječavanje.

Ono što donosi i nova pitanja o efikasnosti upravljanja sistemom jesu priče koje je nedavno objavio Faktor. Naime, KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo paralelno sa ovim problemima vodi i borbu sa naplatom dugovanja.

Upravo je spomenuti portal nedavno objavio podatke da među dužnicima ima i javnih funkcionera. I to sa podebljim računom. Načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić (SDP) i zastupnica u Skupštini KS Vildana Bešlija (Naša stranka), pisao je ovaj medij, nabrale su u jednom momentu dugovanja veća od 1.000 KM. I Karić i Bešlija pripadaju strankama koje uz NiP čine vlast u Kantonu Sarajevo gotovo osam godina.

ViK je krajem maja ove godine objavio podatke da ukupna dugovanja iznose više od 56 miliona KM. Od toga više od 39 miliona otpada na korisnike iz kategorije stanari u zgradama, dok neizmirena dugovanja privatnih kuća iznose više od 10 miliona KM. 

Zašto Sarajevo, uprkos višegodišnjim najavama obnove vodovodne mreže, i dalje vodi istu borbu, ali i o naplati dugovanja za !Odgovor je govorio direktor ViK-a Adnan Šerak (NiP).

Šerak ističe da preduzeće zbog dugova redovno podnosi tužbe, te navodi da su nedavno dobili tužbu za dug iz 2021. godine.

„Ove neke veće, po pet, šest, sedam hiljada KM, pogotovo neke djelatnosti kao što su restorani, kafići i slično smo isključivali. Građane nismo previše. Imali smo akciju u junu ili julu mjesecu gdje je naplaćeno više od milion KM“, kazao je Šerak.

Navodi da trajanje sudskih procesa traje obično po nekoliko godina.

„Kada dođe presuda ima efekta. Ali, najveći efekat je ovo isključenje. Nama je problem što mi ne možemo sve da isključimo. Ljudi ne dozvoljavaju ulazak u privatne posjede. Mi onda tražimo reakciju inspekcije. Čekamo inspekcijske naloge i to malo sporije ide“, pojašnjava dodajući da isključenje nije popularno, ali da ponekad nema izbora.

Kaže da nema tačan podatak koliko trenutno ima prijavljenih kvarova gdje curi, voda jer se ne bavi direktno operativom.

„Ono što ja moram da kažem je da u Sarajevu redukcije zvanične ne postoje. Sem u predjelu Mošćanice. Na tom dijelu je vrlo malo, izdašno, vrelo. I svake godine je tu veći ili manji problema ovisno o suši“, govori.

ViK je tu započeo jedan projekat, dodaje, i iduće godine će četiri miliona uložiti u tu mrežu preko EBRD-a, da bi se na tom dijelu koji je snabdijeva Faletiće, Vratnik i dalje, smanjili te probleme sa vodosnabdijevanjem jer to vrelo sa svojom količinom nije dovoljno da snabdije toliki broj domaćinstava.

„Redukcije zvanične nikad nisu krenule. Šta se dešava... kada količine vode na Bačevu u nekim periodima dana dođu na sami minimum, blizu minimuma, da ne bi došlo do nekih problema i sa količinama vode i pogotovo čuvajući same pumpe i elektromašinske dijelove, bilo kakav kvar bi bio katastrofalan u ovoj situaciji“, govori Šerak.

Pojašnjava da u tim situacijama moraju smanjiti pritisak i tada u pojedinim nekim dijelovima, padinskim, visokim dijelovima i visokim spratnicama, gdje pumpe u zgradama možda nisu najbolje, ili ih nema, i ostanu bez vode.

„Ali mi nikom još nijednom nismo zatvorili vodu. Stvarno se trudimo, to je stav Uprave, da ćemo raditi tako kombinaciju spuštanja pritiska i jačanja dok god budemo to mogli uraditi. Ja nemam problem da najavim, kažem ljudi danas ide gašenje vode od toliko sati do toliko“, nastavlja.

Ističe da nema problem komunikacije, kao ni strah od funkcije. Ponavlja da samo rade spuštanje i da u tim situacijama kada rade spuštanje u Vogošći, i on ostane bez vode.

Šerak je odgovorio na pitanje i može li se šta uraditi i radi li se kako bi se preventivno djelovalo uprkos sušama.

„Vidite, ja ću biti vrlo konkretan po tom pitanju. Znači, mi da imamo danas nove cijevi, sve u gradu, mi bi imali problem. Naravno, taj problem bi bio manje izražen nego što je sad. Zbog samog stanja na mreži, koja je 50-60 godina stara, gdje stalno imamo sada spuštanje pritiska, vraćanje pritiska, dolazi do pojave kvarova. Mi stvarno cijelo ljeto preventivno radimo, a to je, da kažem, to liječenje rana“, naglasio je još da su za četiri mjeseca otklonili 1.700 kvarova.

Radnici i ekipe ViK-a, govori Šerak, rade i tokom noći, i subotom i nedjeljom. Nastavlja da su aktivnosti stalne, ali da je to samo liječenje rana, te da su potrebne rekonstrukcije.

„EBRD, podignuto je 50 miliona maraka, realizovano je  70-80%. Sad kreće treća tranša, u 2027. godini. Upravo dio tih sredstava ide u Mošćancu o kojoj sam malo prije pričao“, kazao je.

Ipak, ukazuje da su to mala sredstva za mrežu od 1.500 km sa priključcima, koja je stara po svim normama EU. Potrebno je svake godine, pojašnjava, mijenjati po dva do tri posto mreže, a što bi značilo da ulaganja u mrežu godišnje trebaju iznositi između 20 i 25 miliona KM da bi imali normalno vodosnabdijevanje.

„Ja se nadam da će nova vlada imati plan takav. Neću da kažem razumijevanja, ja se nadam da svaka vlada ima razumijevanje po tom pitanju. Ali, nažalost, nismo imali takva ulaganja. Ulaže ViK, ulažu načelnici općina. Nadam se da će vlada još više ulagati nego što je do sada i da ćemo barem prići tih 20 miliona godišnje. Ko god bio vlast, ko god bio direktor, to je nešto što se mora raditi“, rekao je.

Navodi da ćemo u suprotnom imati velike probleme u budućnosti. Kaže da ne vjeruje da je bilo koji direktor imao sjajnu situaciju, ali da je uvijek problem novac koji se mora ulagati u mrežu da bi ona bila adekvatna potrebama.

Rekao je da Vlada izdvoji svake godine po nekoliko miliona za popravku kvarova, što bi, prema njegovom mišljenju, bilo okej kada bi imali još 20 miliona za rekonstrukciju. Naglašava da bi to osiguralo stabilnost ukoliko ne bi bilo gorih perioda od ovog. Ovakvu sužu bi, dodaje, moglo podnijeti.

„Ono što je vrlo važno je da je potrebna rekonstrukcija Bačeva. Bačevo je 60 i nešto godina staro i nikada ništa nije ulagano u Bačevo. Bačevo je srce sistema, tu se nakuplja voda koja se distribuira građanima“, kazao je.

Dodaje da je pokrenuo izradu elaborata i da ga trenutno radi Građevinski fakultet. Mišljenja je da će elaborat biti gotov do kraja godine kojim ćemo znati kako treba rekonstruisati Bačevo.

„U razgovorima sa profesorima fakulteta dobili informaciju da bi se rekonstrukcijom mogao povećati do 20%, između 10-20%, kapacitet. To bi bilo vrlo značajno evo sad kad bi u nekom narednom periodu pokušalo, načelnici i načelnice, ViK da izdvoje da se uradi rekonstrukcija Bačeva koja bi možda bila par miliona. To je neki put kojim bi trebalo ići svake godine“, kazao je.

Govorio je i projektu vodotoka Crna rijeka o kojem se godinama pričalo pojašnjavajući da su stručnjaci sa kojima je razgovarao van BiH da je potrebno prvo rekonstrisati veći dio  mreže.

„Trenutno ima sigurno nekih 300 km mreže koji bi trebalo što prije rekonstruisati. Mislim da ja prioritet upravo zamijeniti tih 300 km mreže, te rekonstruisati Bačevo. A onda onim nekim redovnim održavanjem držati miran sistem. Ko god bio vlast ili direktor, mislim da nema drugog puta“, zaključuje.