Kandidati na izborima ucijenjeni stranačkim ugovorima

Najmanje četiri stranke u BiH sačinile su nezakonite ugovore sa svojim kandidatima na izborima kako bi osigurale njihovu lojalnost tokom osvojenih mandata. Jedna od stranaka je neposlušnost kandidata naplatila sa više od 123.000 KM i najavljuje nastavak ove prakse na predstojećim izborima.

Smajo Mandžić, zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona, glasao je u julu 2019. godine za smjenu vlasti na čijem je čelu bio premijer iz njegove tadašnje stranke Pokreta demokratske akcije (PDA). Ubrzo je kažnjen isključenjem iz stranke.

Međutim, prava kazna stigla je tek kada je PDA aktivirao mjenicu koju je Mandžić potpisao dva dana prije Općih izbora 2018 – sa računa mu je skinuto 123.295 KM. Bila je to cijena koju je platio jer je glasao suprotno interesima stranke. Nakon toga je pokrenuo sudski spor da vrati novac.

PDA je osiguravala političku lojalnost svojih kandidata tako što im je tražila da potpišu ugovore o uređivanju odnosa i daju ovlaštenje za povlačenje novca sa njihovih privatnih računa. Ukoliko ne bi glasali u interesu stranke, bili bi kažnjeni.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su dokumentovali da su političku lojalnost svojih kandidata od 2012. godine ugovarale još najmanje tri stranke – Demokratska fronta (DF), Partija demokratskog progresa (PDP) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA).

U dva slučaja Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je potvrdio da su ovakvi ugovori suprotni Izbornom zakonu BiH i da volja političke stranke ne može ugrožavati slobodan mandat.

Elzina Pirić, predsjednica PDA, nije krila da će njena stranka i na predstojećim izborima u oktobru 2026. potpisivati ugovore sa svojim kandidatima i da će ih, najvjerovatnije, osigurati mjenicom.

„Još uvijek nismo, ali ćemo potpisivati. (…) Naravno da ugovor mora se na ovaj način osigurati bjanko mjenicom jer ta mjenica, niko je nije osporio unutar bankarskog sistema“, rekla je Pirić.

Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK), kaže da ugovori stranaka i pojedinaca nisu posao kojim bi se ova institucija trebala baviti.

„Mi nemamo te informacije. Oni prave svoje neke interne ugovore, dogovore i sve ostalo. Zna se kad nekom prestaje mandat. (…) Sve ostalo što se radi iza zatvorenih vrata Centralna izborna komisija ne može utjecati.“

Edita Velić iz Goražda izabrana je u Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona na izborima 2018. godine sa liste Demokratske fronte. Da bi uopće dospjela na izbornu listu, kaže da je morala potpisati notarski ugovor koji ju je obavezao na lojalnost.

„Prilikom potpisivanja tog ugovora nama je rečeno ma, vidite, ovo je samo formalno, neće to niko od vas tražiti. Ja sam to tako potpisala jer je bilo, zapravo, uslov da možemo biti kandidati“, ispričala je Velić novinarima CIN-a.

Na pitanje šta je stajalo u ugovoru, Velić kaže da se sjeća kako je bilo navedeno da je DF uložio u njenu promociju na izborima i da je po kandidatu to koštalo otprilike 45.000 KM.

„To je malo apsurdno jer ja nisam imala dva bilborda. Ma, ne vjerujem ni dva. Sve sam sama sebi radila − i od materijala i drugo, ali, eto, to je bila neka njihova procjena“, prisjeća se Velić.

Kada je u junu 2021. godine napustila DF, nije trebalo dugo da joj stigne opomena, a zatim i sudsko izvršenje u kojem je navedeno da je dužna platiti 69.333 KM.

„Tada sam ja sudskim putem se borila i pravno i na kraju nisam morala vratiti taj novac“, rekla je Velić. Kasnije je protiv Stranke pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula postupak za poništenje ugovora. Kaže da je dobila prvostepenu presudu koja zbog žalbe DF-a još nije postala pravosnažna.

Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a, novinarima CIN-a je rekao da s ovom praksom nisu nastavili, odnosno da nisu pravili ugovore sa kandidatima za predstojeće izbore.

“Sudska praksa od ranije je pokazala da se sudovi referišu na odredbe Izbornog zakona BiH po kojem mandat u zakonodavnim tijelima pripada pojedincu. S druge strane, imamo lošu praksu u kojoj se često dešavaju slučajevi tzv. preletača, što narušava kredibilitet izbornog procesa“, kaže Đonlagić.

Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“ smatra da je CIK ključno tijelo koje bi trebalo dati mišljenje o tome da li ovakva praksa narušava principe Izbornog zakona BiH.

On ističe da su izborne liste u BiH otvorene i da birači osim za stranku mogu glasati i za pojedince koje žele vidjeti u parlamentima.

„Tako da, zaista, narušavanje tog principa jeste prosto nezakonito“, kaže Jovanović.

Partija demokratskog progresa (PDP), prema riječima njenog predsjednika Branislava Borenovića, neće sklapati ugovore sa svojim kandidatima uoči predstojećih općih izbora.

„To je, jednostavno, nešto što mi ne radimo, niti želimo da radimo, niti ima potrebe“, kategoričan je Borenović.

Ipak, naglašava kako pojedini kandidati trguju mandatima i prelaze iz stranke u stranku.

„Nažalost, poslanik je vlasnik mandata (…) i zato se mi nalazimo u ovom cirkusu, trgovini, gdje poslije izbora 20-30 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske promijeni svoju stranku ili boju partijske knjižice jer sa tim mandatom rade šta hoće“, rekao je Borenović.

Međutim, novinari CIN-a su došli do odluke Ustavnog suda BiH iz 2025. godine u kojoj je vidljivo kako je PDP potpisivao ugovore sa svojim kandidatima u vrijeme dok je čelnik te stranke bio Mladen Ivanić.

Nebojša Milovčević i Milan Premasunac izabrani su 2012. godine sa liste PDP-a za odbornike u Skupštini Opštine Kozarska Dubica.

Prije nego što su izabrani, potpisali su ugovor sa PDP-om kojim su se obavezali da će u slučaju da napuste Klub odbornika ili Stranku vratiti novac uložen u kampanju i platiti paušalnu odštetu.

Nakon što su u prvoj polovini 2016. godine napustili svoju stranku i postali nezavisni odbornici, PDP ih je tužio, zatraživši da isplate odštetu po 26.080 KM.

Sudovi su odbili tužbene zahtjeve PDP-a i odluke su do 2021. godine postale pravosnažne.

Detaljnije pročitajte ovdje.