Mark Rutte: Suočavamo se s najopasnijim okruženjem u posljednjoj generaciji

NATO-u je potrebno "više Velike Britanije i više Evrope" kako bi se suočio s najopasnijim sigurnosnim okruženjem s kojim se Zapad susreće u posljednjoj generaciji, izjavio je generalni sekretar ovog vojnog saveza od 32 članice tokom posjete Velikoj Britaniji.

"Od ključne je važnosti da vaše oružane snage nastave osiguravati tvrdu vojnu silu koja je potrebna NATO-u", rekao je Rutte u svom govoru pred stručnom javnošću u Ditchley Parku, historijskom imanju u Oxfordshireu koje je tokom Drugog svjetskog rata koristio Winston Churchill.

Ovo je bio direktan apel Velikoj Britaniji da napravi napredak prema cilju na nivou cijelog Saveza, koji je zahtijevao Donald Trump. A koji podrazumijeva izdvajanje 3,5% BDP-a za odbranu do 2035. godine. To iznosi oko 30 milijardi funti u realnom iznosu, što su sredstva koja se moraju osigurati iz dodatnih poreza, zaduživanja ili smanjenja druge javne potrošnje.

Britanija je do sada u budžetu predvidjela samo povećanje potrošnje na odbranu na 2,7% BDP-a do kraja naredne decenije. Kratkoročni finansijski pritisci primorali su britansku vojsku da obustavi sve obuke koje nisu od esencijalnog značaja do kraja godine.

Kancelar John Healey podnio je ostavku na mjesto ministra odbrane u vladi Keira Starmera u junu, jer bivši premijer nije želio pristati na cilj od 3% do 2030. godine, tvrdeći da bi to zahtijevalo prevelik skok u narednoj deceniji. Međutim, Healey je odbio ponovo se obavezati na taj prelazni cilj kada ga je Burnham mjesec dana kasnije imenovao u Ministarstvo finansija, što je otvorilo pitanja da li nova vlada odlaže povećanje potrošnje za period nakon narednih izbora.

Rutte je naveo da je s Burnhamom razgovarao o "obavezama Britanije prema NATO-u" tokom njihovog prvog bilateralnog susreta u naučno-poslovnom parku u Oxfordu, ne otkrivajući više detalja. Prije tog sastanka, Burnham je potvrdio da je zamijenio Starmera na čelu vlade, ali je insistirao da "nikada nije bilo promjene u nepokolebljivoj posvećenosti Velike Britanije NATO-u i našim obavezama prema Savezu".

Prvi čovjek NATO-a, inače bivši holandski premijer, istakao je da su mnogi u Evropi godinama živjeli u "neobaveznoj pretpostavci" da će SAD "uvijek osigurati najveću vojnu snagu i platiti račun, bez obzira na sve", sve dok se Trump nije vratio u Bijelu kuću. Umjesto toga, podsjetio je da su se na samitu u Hagu 2025. godine Velika Britanija i ostale članice Saveza dogovorile da povećaju vlastitu potrošnju na odbranu kako bi se izjednačili s nivoom SAD-a, kao odgovor na Trumpov zahtjev da Evropa preuzme vodeću ulogu u odbrani sopstvenog kontinenta.

"Trebamo više Britanije i više Evrope u Savezu", poručio je Rutte, naglasivši da se NATO "suočava s najopasnijim i najsloženijim bezbjednosnim okruženjem u posljednjoj generaciji", uz povratak ratova na tlo Evrope i Bliskog istoka, te širu geopolitičku nestabilnost.

Noseći se s prijetnjama koje uključuju "Rusiju i njen rat protiv Ukrajine, terorizam, Iran i tektonske promjene u globalnom geopolitičkom rivalstvu", Rutte je argumentovao da UK i Evropa moraju investirati više, jer u suprotnom "naša kolektivna odbrana neće biti vjerodostojna".

Britanija, kako je rekao, ima "centralnu ulogu u izgradnji jače Evrope unutar jačeg NATO-a", napomenuvši da London troši milijarde na modernizaciju svog nuklearnog programa Trident, koji je stavljen u funkciju odbrane članica Saveza.