Mandat Andrijane Katić: Između HDZ-ovih interesa, istraga i infrastrukturnih projekata

Mandat Andrijane Katić na čelu Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija obilježili su infrastrukturni projekti, ali i niz kontroverzi u institucijama koje su pod upravom Ministarstva.

HDZ-ova ministrica i mlada nada lidera ove stranke Dragana Čovića, Andrijana Katić je na ovu funkciju imenovana 2023. godine. Kao resorna ministrica dobila je nadležnost nad jednim od finansijski najvažnijih sektora Federacije - infrastrukturom, javnim kompanijama poput Autocesta, Željeznica i aerodroma, ali i dijelom komunikacijskog sektora.

Njen mandat su obilježili problemi u izgradnji Koridora Vc, od istrage protiv uprave Autocesta Federacije BiH i pretresa Ministarstva u predmetu „Munjić i drugi“, preko pokušaja akvizicije Telemacha, do višemilionskih transfera javnim televizijama, izgrađenih cesta i planova za koncesiju aerodroma.

Tokom mandata pojavili su se ozbiljniji problemi u Autocestama Federacije. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) otvorilo je istragu povezanu s postupkom izbora nadzora nad izgradnjom poddionice Ozimice-Poprikuše na Koridoru Vc. U predmetu su se našli čelni ljudi Autocesta zbog sumnji u favoriziranje određene kompanije. Direktor Autocesta Denis Lasić inače je stranački kolega ministrice.

Evropska investicijska banka (EIB), koja finansira ovu dionicu, tražila je smjenu čelnika Autocesta zbog istrage, što Vlada FBiH odbija. Dok se to ne desi, radovi na ovoj dionici neće biti nastavljeni.

Tokom ove godine u Autocestama FBiH pretrese su vršili i istražitelji Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF). Kasnije je potvrđeno da se istraga odnosi na prethodnu upravu Autocesta.

Saobraćajna infrastruktura, koja je trebala biti jedan od najvećih rezultata mandata Andrijane Katić, postala je tako predmet istraga evropskih tužilaštava.

Nakon godina gradnje, dio autoceste kod Nemile otvoren je za saobraćaj krajem 2025, što je predstavljeno kao važan korak u povezivanju Zenice i Žepča i rasterećenju magistralnog puta M-17. Međutim, nakon nekoliko mjeseci dionica je ponovo zatvorena zbog nastavka radova na povezivanju s narednim dijelom Koridora.

Iako je najavljivano da bi Koridor Vc između Zenice i Žepča mogao biti završen do oktobarskih izbora, to je sada gotovo nemoguće. Krajem augusta, na gradilištu Ponirak poginula su dva radnika, a još uvijek nije utvrđeno kako je došlo do ove tragedije. O svemu se nisu oglašavali ni iz Autocesta ni iz Ministarstva.

Među konkretnijim rezultatima mandata ministrice Katić je nova cesta od Ravnog prema granici Hrvatske, odnosno pravac Zavala – granica Hrvatske.

Deset kilometara ceste otvoreno je 2025. godine, a projekt je najvećim dijelom finansirala Vlada Republike Hrvatske. Uz otvaranje je najavljena i nova poveznica Ravno – Hutovo – Dračevo – granica Hrvatske, koja bi dodatno povezala ovaj dio Hercegovine s Hrvatskom.

Projekt pokazuje i snažnu orijentaciju Ministarstva prema povezivanju Hercegovine i Hrvatske, zbog čega je Katić nerijetko i kritikovana jer gotovo da nema nijednog konkretnog saobraćajnog projekta prema Tuzli i Krajini.

Najveći krizni događaj u mandatu ministrice Katić, a i kompletne Vlade, bile su katastrofalne poplave i klizišta u oktobru 2024, kada je poginulo 19 osoba i teško stradala putna i željeznička infrastruktura na području Jablanice.

Urušavanje dijela pruge kod Donje Jablanice prekinulo je željeznički saobraćaj između Sarajeva i Ploča, što je direktno pogodilo Željeznice FBiH, Luku Ploče i kompanije koje su koristile željeznicu za transport robe.

U nedostatku domaćih rješenja, na sanaciji dijela pruge angažovana je turska kompanija Cengiz, koja je učestvovala u projektovanju i izvođenju radova. Vlast je brzinu sanacije predstavljala kao primjer efikasnog odgovora nakon prirodne katastrofe, ali je Cengiz prugu obnovio kroz donaciju.

Prekid željezničkog saobraćaja imao je dugoročne posljedice. Željeznice FBiH ostale su bez značajnog dijela prihoda od teretnog saobraćaja, dok su privrednici morali tražiti skuplje alternativne načine transporta.

Vlada je tokom mandata Katić povećavala finansijsku podršku ovom javnom preduzeću, uključujući sredstva za održavanje infrastrukture i konsolidaciju poslovanja. Istovremeno su vođeni pregovori sa sindikatima, a 2025. godine potpisan je novi kolektivni ugovor kojim su povećane plaće željezničara.

Međutim, finansijska pomoć nije riješila ključne probleme. Željeznice FBiH i dalje su u krizi, s velikim potrebama za ulaganjima, starom infrastrukturom i zavisnošću od državne pomoći.

Uz istrage u javnim preduzećima, važan dio ocjene mandata Andrijane Katić su i nalazi Ureda za reviziju institucija FBiH.

U revizorskom izvještaju o poslovanju Ministarstva za 2024. godinu posebno je istaknuto pitanje 54,37 miliona KM prihoda na namjenskom podračunu. Revizori su utvrdili da taj iznos nije bio iskazan u finansijskim izvještajima Ministarstva na način predviđen propisima.

Revizori su ukazali i na druge probleme u finansijskom izvještavanju i upravljanju sredstvima, uključujući kapitalne transfere i dugoročna ulaganja.

Posebno se isticao slučaj B&H Airlinesa. Ministarstvo je u svojim knjigama imalo iskazana dugoročna ulaganja u ovu kompaniju vrijedna više desetina miliona KM, iako je kompanija godinama u stečaju.

Mandat su obilježile i odluke o višemilionskom finansiranju javnih servisa. U junu 2026. Federalnoj televiziji odobreno je gotovo 6,98 miliona KM za unapređenje programskih sadržaja, modernizaciju produkcijskih kapaciteta i tehnološki razvoj.

Samo nekoliko dana kasnije Vlada FBiH odobrila je 3,015 miliona KM RTV-HB za unapređenje proizvodnje domaćeg radijskog i televizijskog sadržaja, tehnološku modernizaciju i prelazak na HD emitovanje.

Katić se našla u centru pažnje i zbog pokušaja BH Telecoma da kupi Telemach.

BH Telecom je razmatrao preuzimanje Telemacha, a odluka je trebala biti predmet razmatranja Skupštine dioničara. Međutim, Vlada FBiH nije dala potrebnu saglasnost za imenovanje punomoćnika koji bi predstavljao državni kapital na Skupštini BH Telecoma, čime je procedura za odlučivanje o akviziciji zaustavljena.

Kao razlog je Ministarstvo prometa i komunikacija navodilo proceduralne propuste u radu Uprave BH Telecoma.

Tokom njenog mandata pojavili su se i prijedlozi za koncesije aerodroma u Mostaru i Sarajevu, a kompanija kojoj je dodijeljen posao izgradnje Južne plinske interkonekcije izrazila je interes.

AAFS Infrastructure and Energy uputio je Vladi FBiH pismo namjere koje je uključivalo ulaganja u infrastrukturu i energetiku, ali i modernizaciju aerodroma. Vlada je naglasila da prihvatanje pisma nije značilo automatsku dodjelu koncesije, nego otvaranje razgovora.

Gradsko vijeće Mostara dalo prethodnu saglasnost za dodjelu koncesije nakon samoinicijativne ponude kompanije. Nakon toga, nije bilo značajniijih inicijativa za konačnu dodjelu aerodroma pod koncesiju.

Istovremeno s pričom o koncesijama, Vlada FBiH nastavila je značajno finansirati aerodrome iz javnog budžeta. Ministarstvo je promijenilo pristup subvencioniranju aviolinija, pa se novac počeo usmjeravati prema konkretnim linijama. Tako je tokom 2025. izdvojeno sedam miliona KM za subvencioniranje novih aviolinija na aerodromima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, uz 12,3 miliona KM za nastavak izgradnje Aerodroma Bihać.

Ovaj model Katić je predstavljala kao jednu od promjena u načinu rada Ministarstva.

Njen mandat je obilježio i pretres Ministarstva u predmetu "Munjić i drugi". Iz Ministarstva su tada potvrđeni pretresi i izuzimanje službenih računara, laptopa i dokumentacije.

Predmet se odnosio na odluke Vlade FBiH o razrješenju i imenovanju vršilaca dužnosti nadzornih odbora i uprava preduzeća iz resora saobraćaja. Istražitelji su, prema dostupnim informacijama, izuzeli dokumentaciju koja se odnosi na ta imenovanja.

Kada se mandat Andrijane Katić sagleda u cjelini, teško ga je svesti na jednu ocjenu.

Na strani rezultata ostaju otvorene i završene dionice cesta, nastavak izgradnje Koridora Vc, nova cesta prema granici Hrvatske, ulaganja u željeznice i aerodrome.

S druge stArne, veliki projekti njenog resora postali su predmet istraga te pokazuju ozbiljne probleme u upravljanju.

Rođena 1987. godine u Mostaru. Magistrirala je poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Prema biografiji dostupnoj na stranici Ministarstva saobraćaja, prvo radno iskustvo u periodu od 31. maja 2015. do 20. marta 2016. godine, stekla je na radnom mjestu kao savjetnica ministra Federalnog ministarstva kulture i sporta. Zatim je do novembra 2018. radila kao savjetnica hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Do 27. februara 2019. obavljala je funkciju savjetnice zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, nakon čega je, do preuzimanja funkcije ministrice bila savjetnica i šefica kabineta (do)predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića.