Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković gostovao je u informativnoj emisiji "24 sata" na crnogorskoj Televiziji E, gdje je govorio o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici iz maja 2024. godine i aktuelnim političkim previranjima u Crnoj Gori.
Na pitanje šta misli o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Konaković je istakao da to nije pitanje političkih odnosa.
„Uobičajeno i zbog dobrosusjedskih odnosa, zaista odličnih odnosa sa Vladom Crne Gore, ne bih se nikada miješao u ta unutrašnja pitanja. Ipak, ovo nije pitanje uopšte političkih odnosa, Crna Gora je naš strateški partner, prijatelj, više puta pokazala prijateljstvo prema našem narodu, kosponzorisali su Rezoluciju u Srebrenici, fantastično sarađujemo sa crnogorskim vlastima. Nemam nijednu riječ zamjerke, ali ovdje nemam ništa ni dodati, ni oduzeti. Ovo nije pitanje ni kadrovsko, ni administrativno, ovo je ljudsko pitanje, mi smo u 2026. godini, u godini ratova u svijetu, u godini u kojoj bismo trebali napokon ostaviti iza sebe tu mračnu prošlost, ali imate jedan cijeli sistem, imate ovo što je Vučić uradio svom narodu“, kazao je Konaković.
Podsjećamo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasala je o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine, tokom 78. zasjedanja UN-a. Vlada Crne Gore je glasala "za", ali je odbila da bude zvanični kosponzor rezolucije, distancirajući se time od direktnog predlaganja samog dokumenta.
Vlada, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, takav stav obrazložila je političkom osjetljivošću i složenošću teme, uslovljenom balansiranjem između vanjskopolitičkih prioriteta, prije svega pridruživanja Evropskoj uniji i unutrašnjih političkih pritisaka unutar vladajuće koalicije.
Čak je i kako bi ublažila unutrašnje tenzije i odgovorila na kritike pro-srpskih stranaka u skupštinskoj većini, poput partije Andrije Mandića, Vlada je preko predlagača, Njemačke i Ruande, u tekst rezolucije pokušala uvrstila dva amandmana.
Glasanje o rezoluciji i stav Vlade izazvali su oštre podjele unutar crnogorske vlasti i društva. Stranke pro-srpske orijentacije oštro su se usprotivile podršci rezoluciji, dok su opozicione građanske i manjinske stranke podržale glas "za", istovremeno kritikujući Vladu zbog kalkulisanja i balansiranja putem amandmana.
Beograd i vlasti u Banjoj Luci oštro su osudili potez Podgorice, dok je odluka pozitivno ocijenjena u Evropskoj uniji, SAD-u i zvaničnom Sarajevu, uz ocjenu da je Crna Gora time potvrdila svoj evropski kurs.