Nediljko Rimac, ministar koji je nakon godina nerada završio pod istragom 

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac (HDZ 1990) svoj mandat završava pod istragom Federalnog tužilaštva, a ni po radu nije se proslavio. 

Prošlog mjeseca, po nalogu Posebnog odjela za organizirani kriminal i korupciju Federalnog tužilaštva (POSKOK), izvršen je pretres ministra, njegovog savjetnika Ivice Ćosića i prostorija Ministarstva. Tom prilikom izuzeta je određena dokumentacija, ali i telefon ministra. Rimac ima status osumnjičenog, a radi se o predmetu vezanom za istrage u sklopu skandala s vještačkom oplodnjom i firmom New Life, koja se sumnjiči da je protupravno uzela i zadržala na stotine zamrznutih embrija. 

Sporno je bilo i to što je Klinika imala sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji finansira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje, iako je Federalna inspekcija dostavljala određene informacije koji su ukazivali na nepravilnosti u radu. 

Jedini konkretan zakonodavni rezultat jesu dopune Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, kojima je omogućena transplantacija organa između osoba koje nisu u krvnom srodstvu. 

Od maja 2023. Rimac nije uspio riješiti nijedan od ključnih problema koji godinama opterećuju zdravstveni sistem.  

Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine. Iako su revizori kroz svoj izvještaj za 2024. godinu preporučili reviziju, do danas je na ova lista dopunjena jedino novom dozom jednog lijeka sa novom jačinom lijeka za liječenje sindroma kratkog crijeva. Kompletna revizija je pokrenuta, ali nikada nije realizovana.  

Fond solidarnosti je osnovan za pružanje zdravstvenih usluga i liječenja u inostranstvu, te da se osigura kupovina lijekova za najteža oboljenja. Njegova svrha je da građanin, bez obzira na to iz kojeg kantona dolazi, može ostvariti određene oblike zdravstvene zaštite koji se ne mogu ravnomjerno finansirati iz kantonalnih zdravstvenih fondova. 

Kroz njega se finansiraju lijekovi koje kantonalni zavodi uglavnom ne bi mogli samostalno finansirati u dovoljnoj mjeri. Zato postoji posebna Lista lijekova Federalnog fonda solidarnosti. Na njoj su lijekovi za različite teške bolesti, a kada se neki lijek ili nova jačina lijeka doda na tu listu, to znači da se njegovo finansiranje može osigurati kroz sredstva Fonda. Bitno je naglasiti da su transferi rasli, ali da je i sam ministar priznao kako je to nedovoljno novca. 

Jedna od ključnih grupa lijekova koje se finansiraju iz Federalnog fonda solidarnosti jesu onkološki lijekovi. Fond solidarnosti finansira lijekove koji su uvršteni na tu listu, a Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ih nabavlja i isporučuje zdravstvenim ustanovama. U više navrata je tokom mandata Rimca došlo do nestašice citostatika što je u dodatnu agoniju bacalo pacijente sa liste čekanja koje su ionako duge i ne bi ih smjelo biti. 

Mandat ministra pamtimo i po trakavici vezanoj za imenovanje direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) koja je trajala duže od godinu. U više navrata Rimac je odbijao dati potrebnu suglasnost za imenovanje prvorangiranog kandidata Ismeta Gavrankapetanovića.  

Kao pojašnjenje iz Ministarstva tada je navedeno da Gavrankapetanović nema potreban certifikat o znanju iz zdravstvenog menadžmenta. Iako je Ekonomski fakultet UNSA-e potvrdio da Gavrankapetanović posjeduje diplomu iz menadžmenta, Rimac nije promijenio mišljenje. Zbog odbijanja da da saglasnost za imenovanje Gavrankapetanovića, ministar vanjskih poslova i lider NiP-a Elmedin Konaković podnio je krivičnu prijavu protiv Rimca. Prijavu je podnio i sam Gavrankapetanović. 

Jednom prilikom Rimac je tvrdio da je dobio prijetnje i tri krivične prijave koje će ići ukoliko da suglasnost Gavrankapetanoviću. Kazao je tada da samo želi poštivanje zakona i da nema prostora, ali da će se boriti. 

„Ja ne moram biti ministar, ali neću biti šugo koji neće ništa napraviti", poručio je tom prilikom. 

Saglasnost je kasnije dao aktuelnom direktoru i drugorangiranom kandidatu Alenu Pilavu, kadru SDP-a. Rimac i Pilav u nekoliko navrata kasnije održavali su sastanke i zajedno otvarali renovirane klinike. 

I revizorski finansijski izvještaj za 2025. godinu potvrđuje određene nepravilnosti u Ministarstvu. Revizori navode da je Ministarstvo, od 45 miliona KM namijenjenih kliničkim centrima, odobrilo tri miliona za SKB Mostar za namjene koje nisu bile predviđene odlukom Vlade FBiH.  

Također, navodi se i da je raspodjela dijela sredstava za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH (1.800.000 KM) izvršena uz kriterije, pri čemu dio njih nije bio jasno definisan i mjerljiv i za koje nije jasno utvrđena dokazna dokumentacija. Spomenuto je i da je Domu zdravlja Livno raspodjela sredstava u iznosu od 200.000 KM izvršena bez kriterija i netransparentno. 

Prije nekoliko mjeseci Rimac je sa premijerom Nerminom Nikšićem najavio i potencijalne investicije kineske kompanije Sinopharm za KCUS i Kantonalnu bolnicu u Livnu u iznosu od 100 miliona eura.  

„Mislim da KCUS, kao najveća zdravstvena ustanova u Federaciji BiH, zavrjeđuje jedan ovakav tretman. Prilikom obilaska KCUS-a, vidio sam da se pojedine klinike nalaze u prostorijama koje su stare preko 100 godina i koje same po sebi nisu više uvjetne, dok s druge strane dobar dio centralnog objekta još nije završen. Kada je u pitanju bolnica u Livnu, sam Kanton 10 zauzima 20 posto teritorija Federacije i pokriva šest općina. Bolnica, koja ima više od 100 godina tradicije, u dosta je neuvjetnom stanju. Na prostoru od Bihaća do Mostara nemamo kvalitetnu zdravstvenu ustanovu koja može pružiti i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite, te su stoga ova ulaganja bitna“, istakao je tada ministar Rimac. 

Međutim, ugovor nikada nije potpisan, a novinari Detektora prošlog mjeseca pisali su o ovoj najavi navodeći da brojni stručnjaci upozoravaju da se iza priče o investiciji zapravo krije kreditni aranžman koji može nositi ozbiljne rizike za javne finansije. 

Rođen je 1961. godine u Livnu. Studij medicine završio je na Medicinskom fakultetu u Tuzli 1988. godine, a opću hirurgiju specijalizirao u Splitu i Zagrebu devet godina poslije.  

Po završetku studija do 1992. godine radio je kao liječnik u Domu zdravlja u Livnu, a od 1996. godine u Kantonalnoj bolnici Dr. fra Mihovil Sučić u Livnu.  

Od 2000. do 2006. godine obnašao je dužnost zastupnika i predsjedavajućeg Skupštine Livanjskog kantona, a od 2007. do 2013. godine bio je predsjednik Vlade.  

Od 2014. godine ponovno je, kao član stranke HDZ 1990, zastupnik u Skupštini Kantona 10.  

Na poziciju federalnog ministra zdravstva imenovan je s pozicije šefa Odjela hirurgije, operacijskog bloka te savjetnika ravnateljice za medicinska pitanja u Kantonalnoj bolnici u Livnu.