Amir Hasičević: Ministar trgovine i ‘neradne nedjelje’

Imenovanjem Vlade Federacije BiH u maju 2023. godine na federalnu političku scenu stupilo je nekoliko široj javnosti nepoznatih imena. Jedno od njih je i kadar Naše stranke iz Gračanice, Amir Hasičević, koji je preuzeo Federalno ministarstvo trgovine. 

Prije njega, na ovoj funkciji je osam godina bio gotovo neprepoznatljivi ministar Zlatan Vujanović. Za razliku od svog prethodnika, Hasičević je tokom mandata ostavio ubjedljivo najdublji trag u Federalnom ministarstvu trgovine, pozicionirajući se u javnosti kao ministar fokusiran na sistemsko uređenje unutrašnje trgovine, zaštitu potrošača i uspostavljanje reda na tržištu. 

Njegov najveći i najprepoznatljiviji potez u ovom mandatu je Zakon o unutrašnjoj trgovini i uvođenje takozvane "neradne nedjelje". Zakon, prema kojem je zabranjena trgovina nedjeljom, usvojen je krajem 2024. godine, a od 17. novembra 2024. nedjelja je zvanično postala neradni dan za trgovine u FBiH. 

Odmah nakon usvajanja zakona pojavile su se kritike zbog neujednačene primjene- Pojedini trgovci, poput pekara, benzinskih pumpi i cvjećara, i dalje su radili nedjeljom. Uporedo s tim, pojedini ekonomisti su tvrdili da ova mjera šteti sektoru, ukazujući na pad prometa. Također su se pojavili i navodi lokalnih privrednika, posebno u turističkim i pograničnim općinama, da kritike koje dolaze od poduzetnika imaju političku pozadinu, dok su drugi gospodarstvenici i dalje tražili ukidanje mjere zbog navodnih gubitaka. 

Dodatni izvor nezadovoljstva bila je i činjenica da trgovine u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko rade nedjeljom, dok u FBiH ne rade, što je u javnosti izazivalo revolt jer se unutar jedne države uvode neravnomjerni uslovi na tržištu. 

A Hasičević nije uspio, niti je vidljivo pokušao, uskladiti ovu mjeru na nivou cijele države. 

Nakon početnih kritika, ministar je više puta najavljivao izmjene člana 18. Zakona, prije svega mogućnost da male trgovine rade nedjeljom uz angažman članova porodice, da bi potom odbacivao pojedina rješenja poput takozvanog "hrvatskog modela". Ovakve oscilacije su kod dijela javnosti i privrednika stvorile utisak nestabilne i improvizovane politike. 

Hasičević je tako govorio i da su neka izuzeća od zabrane rada nedjeljom opravdana, a neka ne, kao i da se radi na pronalasku najboljeg rješenja. Naveo je da se razmatra više modela, pri čemu se u medijima najviše pažnje posvećivalo takozvanom hrvatskom modelu, ali da se ozbiljno analiziraju i slovenski, francuski i poljski model rada nedjeljom. 

A najava o uvođenju 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, izazvala je protest Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu pod sloganom "Ne damo nedjelju". Taj protest je je u jednom trenutku poprimio gotovo apsurdne obrise. Predsjednica Sindikata Mersiha Beširović sa bine je pružila punu podršku ministru Hasičeviću, nazvavši ga čovjekom koji je velika podrška radnicima i neradnoj nedjelji, iako je upravo njegovo ministarstvo razmatralo uvođenje radnih nedjelja. 

Vrhunac apsurda je bio obraćanje ministar okupljenim, gdje je poručio da ih razumije i da nijedno rješenje neće biti doneseno bez njihove saglasnosti. Trgovci su, ipak, ostali izričiti da ne žele raditi nijednu nedjelju u godini.  

Jedna od vidljivijih mjera bila je zaključavanje cijena osnovnih životnih namirnica, prehrambenih i higijenskih proizvoda, kao i cijena peleta. Ministar je isticao da se ove mjere provode radi poboljšanja standarda i kupovne moći građana, te kako bi se spriječili iznenadni skokovi cijena na tržištu. 

Zakon o e-trgovini najavljen je kao mjera protiv sive ekonomije, s obrazloženjem da se najveći broj prevara i nezakonitosti danas događa upravo u online trgovini. Ovim zakonom se štite potrošači, suzbija siva ekonomija i dobija potpun uvid u tokove e-trgovine. 

U toku njegovog mandata poboljšana je saradnja s Poreznom upravom FBiH na suzbijanju sive ekonomije, uz unapređenje mobilnih i digitalnih aplikacija za praćenje cijena naftnih derivata (FMT FBiH), radi veće transparentnosti kretanja cijena na benzinskim pumpama. 

Već na početku mandata Hasičević se našao u sukobu interesa. Prema Zakonu o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, federalni ministar trgovine, koji je osnivač i vlasnik društva za reviziju "Hasičević" d.o.o., nalazi se u sukobu interesa jer je njegovo preduzeće od juna do kraja 2023. godine poslovalo s javnim institucijama u iznosu od 22.500 KM – iznad zakonom dozvoljenog limita od 5.000 KM. Problem je što u Federaciji ovaj zakon niko ne provodi, jer nikada nije određeno nadležno tijelo za njegovu primjenu, pa je pitanje ostalo bez ikakvih posljedica. 

Rođen je 1971. godine u Doboju. Završio je Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, gdje je stekao i zvanje doktora ekonomskih nauka. 

Osnivač je i vlasnik društva za reviziju "Hasičević" d.o.o. Gračanica, koje okuplja revizore sa značajnim iskustvom stečenim revizijom firmi širom Federacije BiH. Ovlašteni je revizor, certificirani računovođa, sudski vještak, ovlašteni procjenitelj i stečajni upravitelj, a član je i Ekonomsko-socijalnog vijeća Tuzlanskog kantona ispred Udruženja poslodavaca FBiH. 

Tokom rata je četiri godine proveo kao diverzant Armije RBiH, u prvim redovima odbrane zemlje, a danas je predsjednik Skupštine udruženja ratnih veterana 212/222. Bosansko-oslobodilačke brigade. Aktivno govori engleski jezik. Dužnost federalnog ministra trgovine obavlja u mandatu 2022–2026. godine.