Luksemburg obustavio odobrenje za izraelske obveznice: Šta to znači za finansiranje Izraela?

Buduće zaduživanje Izraela na tržištima Evropske unije ostaje neizvjesno nakon što je Luksemburg odlučio pustiti da prospekt za izdavanje državnih obveznica istekne bez obnove.

Luksemburg nije obnovio odobrenje za izdavanje izraelskih državnih obveznica nakon što je postojeća dozvola istekla u ponedjeljak, 31. augusta. Ovim potezom budućnost sposobnosti Izraela da prikuplja kapital od investitora na tržištima Evropske unije postala je izuzetno neizvjesna, piše Al Jazeera.

Ministar finansija Luksemburga Gilles Roth izjavio je za medije da je regulatorno tijelo za finansijski sektor (CSSF) još u maju donijelo odluku da ne produžava odobrenje prospekta obveznica nakon isteka roka.

Prospekt je pravni dokument koji investitorima pruža detaljne informacije o obveznici i njenom izdavaocu prije nego što se ponudi na tržištu. Izrađuje se pod nadzorom regulatora finansijskog tržišta na kojem se obveznice izdaju u ovom slučaju Luksemburga.

Izraelske obveznice, koje se plasiraju putem Korporacije za razvoj Izraela (DCI), predstavljaju dužničke vrijednosne papire kojima investitori praktično posuđuju novac izraelskoj vladi u zamjenu za kamatu.

Sredstva prikupljena na ovaj način nisu unaprijed namijenjena za specifične projekte, već ulaze u opći budžet Izraela. To znači da se taj novac može direktno koristiti za finansiranje vojske i odbrane.

Nakon napada koji je predvodio Hamas 7. oktobra 2023. godine i rata u Gazi koji je uslijedio, izraelska vlada je znatno povećala vojne troškove. Obveznice su se širom svijeta promovisale kao prilika za "podršku Izraelu u ratu". Prema podacima Amnesty Internationala, Izrael je od oktobra 2023. do januara 2025. godine na međunarodnim tržištima prikupio 4,5 milijardi dolara putem ove prodaje.

Prema podacima Ministarstva finansija Izraela, prodajom ovih obveznica na prostoru EU godišnje se prikupi oko 2,5 milijardi dolara.

Budući da Izrael nije članica Evropske unije, potreban mu je regulator unutar EU koji djeluje kao garant za evropske investitore tako što odobrava prospekt.

Prije Luksemburga, ulogu regulatornog doma za izraelske obveznice imala je Irska (koja je preuzela tu ulogu od Velike Britanije nakon Brexita). Međutim, nakon snažnog pritiska parlamentaraca i organizacija civilnog društva zbog rata u Gazi, Centralna banka Irske potvrdila je da neće obnoviti odobrenje.

Nakon toga, Luksemburg je preuzeo ulogu regulatora, ali je sada i njihov regulator (CSSF) odbio produžiti dozvolu za narednu godinu.

Nakon odluke Luksemburga, Izrael će morati pronaći drugu članicu Evropske unije koja bi pristala preuzeti ulogu regulatora ako želi nastaviti izdavati obveznice na evropskom tržištu. Za sada nije poznato da li je ijedna zemlja EU spremna preuzeti tu odgovornost.

U međuvremenu, Izraelu i dalje ostaju otvorena druga svjetska tržišta – prije svega Sjedinjene Američke Države, gdje DCI još od 1951. godine godišnje prikuplja oko 2,5 milijardi dolara.

Nevladine organizacije i aktivisti već duže vrijeme vrše pritisak na evropske države. Organizacija Amnesty International pozvala je Luksemburg, Irsku i sve članice EU da obustave prodaju izraelskih obveznica ili rizikuju "saučesništvo u zločinima".

U zvaničnom saopćenju ove organizacije ističe se da se Izrael sve više oslanja na strano investiranje kako bi finansirao svoje vojne operacije.

"Omogućavanje prodaje ovih obveznica na tržištu EU nosi ogroman etički i pravni teret. Međunarodno pravo je jasno: sve države imaju obavezu da ne pomažu i ne učestvuju u činjenju teških kršenja humanitarnog prava", poručili su iz Amnesty Internationala, napominjući da se vojni budžet Izraela u periodu od 2022. do 2024. godine gotovo udvostručio u odnosu na BDP.