Helikopteri neće riješiti sve: Šta nedostaje našem protivpožarnom sistemu

Bosnu i Hercegovinu narednih godina očekuju više temperature, duži sušni periodi i sve veći rizik od požara, kažu klimatske projekcije. Vatrogasci na terenu i dalje se bore sa dotrajalim vozilima i nedostatkom opreme, a zračna podrška ovisi o birokratskim procedurama.

Prema Izvještaju o upravljanju požarima na otvorenom na nivou Federacije, čiju je izradu koordinisalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u praksi često dolazi do kašnjenja u reagovanju na požare zbog složenih administrativnih procedura i velikog broja donosilaca odluka.

Kao jedan od problema navodi se procedura za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje velikih požara, za šta je potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH.

Takva procedura, prema izvještaju, dodatno otežava brzo reagovanje koje je često ključno za stavljanje požara pod kontrolu. Zbog toga se ukazuje na potrebu bolje saradnje i koordinacije između različitih nivoa vlasti u BiH.

Dodatni problem je što Federacija ni četiri godine nakon najave nije uspostavila vlastiti sistem zračne protivpožarne zaštite, dok stručnjaci upozoravaju da ni nabavka novih letjelica sama po sebi neće riješiti problem bez ozbiljnijeg ulaganja u prevenciju.

Komandant Profesionalne vatrogasne jedinice u Mostaru Petar Jurić, kaže da trenutnu opremljenost vatrogasaca ne može ocijeniti zadovoljavajućom, kako kada je riječ o vozilima, tako i o ličnoj i drugoj zaštitnoj opremi.

Očekuje da bi do naredne požarne sezone jedinica trebala dobiti dva nova vatrogasna vozila, ali upozorava da su ovogodišnje intervencije dodatno oštetile postojeću flotu i opremu.

“Teško ćemo mi u skorije vrijeme doći na nivo da možemo reći da smo zadovoljni. To je stalni proces ulaganja, krpljenja i osposobljavanja starih vozila da bismo koliko-toliko mogli odgovoriti na sve što se stavlja pred nas”, kaže Jurić.

Posebno izdvaja intervencijska odijela, koja su, kako navodi, i prije sezone bila pred zamjenom, a gašenje požara na mostarskoj deponiji dodatno ih je uništilo, zbog čega sada traže sredstva za njihovu hitnu zamjenu.

Zračna podrška, kaže, značajno pomaže vatrogascima, a posebno iznajmljeni Air Tractori, dok je kod angažovanja helikoptera Oružanih snaga BiH problem dugotrajna procedura. Zahtjev, prema njegovim riječima, prolazi od Civilne zaštite Grada Mostara, preko kantonalne i Federalne uprave civilne zaštite, Ministarstva sigurnosti, pa tek onda do Predsjedništva BiH.

“Kad bi helikopter došao odmah dok je požar mali, možda bi ga mogao ugasiti. Ali ako dođe za dan, dva ili tri, onda nema koristi”, kaže on, dodajući da su i piloti s kojima razgovaraju svjesni potrebe da se procedura ubrza i pojednostavi.

Posebno kritikuje nedostatak prevencije. “Prevencije skoro pa i nema. A nevjerovatno je bitna”, upozorava on.

“Po meni, suština stvari je postaviti sistem vatrogastva na noge na način da vatrogasci upravljaju vatrogastvom. Ne može biti nadređen vatrogascu čovjek koji nije vatrogasac. Kad mi budemo imali sustav da meni bude zapovjednik u županiji vatrogasac, da u Federaciji budemo imali vatrogasnog zapovjednika, e onda ćemo mi moći rješavati stvari”, smatra on.

Federacija još nema vlastiti sistem zračne protivpožarne zaštite. Iz FUCZ-a potvrđuju da inicijativa Vlade Federacije iz 2022. godine, kojom je bila predviđena nabavka specijalizovanih protivpožarnih aviona i helikoptera, te formiranje posebne jedinice za gašenje požara iz zraka, do danas nije realizovana.

“Trenutno se za gašenje požara koristi najam specijalizovanog Air Tractora uz sufinansiranje Vlade FBiH, dok će eventualna nova sistemska rješenja zavisiti od odluka Vlade FBiH i raspoloživih budžetskih sredstava”, kažu oni.

Koordinator projekta „Upravljanje požarima na otvorenom na području Zapadnog Balkana“ za Federaciju BiH Kenan Solaković upozorava da je više od 90 posto požara izazvano ljudskim faktorom, zbog čega smatra da bi težište trebalo biti na prevenciji.

“Nažalost, cijela BiH, uključujući i Federaciju, na vrlo je niskom nivou što se tiče prevencije požara. Mi mnogo više u narednim godinama moramo uložiti u preventivne mjere. To nam je i bitnija opcija nego samo gašenje požara. Kad dođe do gašenja, tad je već kasno”, kaže Solaković.

Oprema kantonalnih šumarskih preduzeća, čiji radnici među prvima izlaze na požarišta, prema njegovim riječima, veoma je loša i uglavnom se svodi na manji broj vozila koja mogu pristupiti teškim terenima, naprtnjače i posebne metle za gašenje prizemnih požara.

Solaković smatra da je opremu potrebno obnoviti, ali i razvijati zračnu podršku za nepristupačne terene. Iznajmljivanje Air Tractora smatra dobrim prvim korakom, ali navodi da bi Vlada Federacije trebala pokrenuti nabavku vlastitih letjelica, uz istovremenu obuku pilota i osiguravanje stručnog osoblja za njihovo održavanje.

“Razumijem da je sve to skupo, međutim, to je nama prijeko potrebno”, kaže on.

S druge strane, koordinator istog projekta za Republiku Srpsku Miroslav Rakita smatra da je uloga helikoptera i protivpožarnih aviona u javnosti prenaglašena. Iako mogu pomoći u gašenju, kaže da najveći dio požara kontrolišu i gase vatrogasci, radnici šumskih gazdinstava i stanovništvo na terenu.

“Sistem gašenja i kontrole požara ne može da se zasniva na helikopterima. Mislim da čak i da imamo duplo više helikoptera i da su stalno u vazduhu, imali bismo iste probleme. Naši problemi su jednostavno druge prirode”, kaže Rakita.

Među tim problemima izdvaja loše upravljanje zemljištem, zarastanje nekadašnjih poljoprivrednih površina i gomilanje zapaljivog materijala, ali i nedostatak odgovarajuće opreme i obuke vatrogasaca za požare na otvorenom.

Dugoročno rješenje, smatra, nije samo u povećanju kapaciteta za gašenje, nego prvenstveno u smanjenju broja požara kroz prevenciju, edukaciju, bolju pripremljenost i dosljedniju kaznenu politiku.

“Najbolji je požar onaj koji se uopšte nije desio”, zaključuje Rakita.

Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović upozorava da dugogodišnja mjerenja i klimatske projekcije pokazuju jasan trend rasta temperatura u Bosni i Hercegovini.

Prema klimatskim scenarijima, do 2050. godine temperature bi mogle porasti za približno 1,5 do tri stepena, uz češće i intenzivnije toplotne valove i duže sušne periode. Na ozbiljnost promjena, kaže, ukazuje i sve češće obaranje temperaturnih rekorda. Nakon rekorda zabilježenih 2021. i 2022. godine, novi su postavljeni 2025, a potom ponovno nadmašeni 2026. godine.

Kombinacija sve viših temperatura i dužih perioda bez padavina, prema njegovim riječima, direktno povećava rizik od šumskih požara. Podsjeća da u junu 2025. u Mostaru i Tuzli nije zabilježena kiša, dok je tokom jula i augusta ove godine Hercegovina imala period od 30 do 35 dana bez kišnog dana.

Federalni hidrometeorološki zavod je još početkom juna u sezonskoj prognozi upozorio da bi ovogodišnje ljeto moglo biti jedno od izazovnijih kada je riječ o šumskim požarima. Visoke temperature i suša, osim što povećavaju vjerovatnoću njihovog izbijanja, otežavaju i gašenje požara koji su već zahvatili teren.

Krajinović navodi da je Federalni hidrometeorološki zavod u konstantnoj vezi sa svim nadležnim službama kada su u pitanju rizici na prostoru naše zemlje.

“Sve ukazuje na to da ćemo morati biti spremniji na potencijalne rizike i podići nivo spremnosti upravo zbog toga što će ti faktori koji pospješuju požare u budućnosti biti sve izraženiji, pa će i rizik biti sve veći. Dakle, nema više pitanja hoće li se to pojaviti ili desiti, samo je pitanje vremena”, upozorava on.