HDZ blokirao zapošljavanje Bošnjaka, a Trojka puštala Hrvate: Zašto nije uzvraćeno istom mjerom?

Jedna od najbitnijih tema ovog mandata jeste podzastupljenost Bošnjaka u strukturama vlasti na državnom nivou. O tome je bilo govora na nedavno održanoj konferenciji Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH koju je organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova.

Jedan od faktora, koji je spriječio da Bošnjaci popune svoju kvotu među državnim službenicima, bila je direktorica Agencije za državnu službu BiH Anita Markića (HDZ). 

U ljeto prošle godine, bošnjački dopredsjedavajući Vijeća ministara Zukan Helez je, na sjednici tog tijela, ušao u žustru raspravu sa predsjedavajućom Borjanom Krišto zbog, kako je kazao, toga što direktorica Markić “ne objavljuje konkurse za pozicije na koje trebaju biti imenovani bošnjački kadrovi”.

”Ovako više ne može! Mjesecima sam upozoravao i direktoricu Agencije za državnu službu Anitu Markić i predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto. No nema nekog rezultata. Ljudi idu u penziju, nalaze nove poslove, fali kadrova. Ali fali samo tamo gdje su Bošnjaci”, kazao je Helez, koji je inače i potpredsjednik SDP-a.

Pojasnio je da direktorica Markić drži konkurse u ladici, te da jednostavno neće da ih pusti u proceduru. 

Osim Heleza, na opstrukcije, koje provodi direktorica Markić, početkom ovog mjeseca skrenuo je pažnju i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji je zajedno s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, imao ključnu riječ na spomenutoj konferenciji.

Mehmedović je kazao da je za podzastupljenost Bošnjaka na državnom niovu najodgovornija direktorica Markić. On je kazao da čak 800 pozicija, koje pripadaju Bošnjacima, nije popunjeno.

Koliko mi je poznato, bošnjački zvaničnici u vlasti, ali i neki opozicioni, održavali su sa sastanke sa predstavnicima međunarodne zajednice, konkretno sa Uredom visokog predstavnika, na temu opstrukcija direktorice Markić. 

Iako su Helezov protest i sastanci u OHR-u opravdani, trebalo je, s obzirom na značaj ovog pitanja, povući odlučniji potez, politički potez u pravom smislu te riječi. 

Naime, dok je direktorica Markić stopirala zapošljavanje Bošnjaka na državnom nivou, paralelno se zbivao jedan drugi proces: zapošljavanje Hrvata, kadrova HDZ-a, u državnu službu Federacije.

U informaciji, koju je Sindikat Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, dostavio pravosudnim organima i medijima, navodi se da su odlukom resorne ministrice Andrijane Katić (HDZ) izvršene nezakonite smjene i premještanja kadrova u Ministarstvu. 

Sindikat je skrenuo pažnju da su u toku konkursi za prijem troje državnih službenika, te da se u dva od tri slučaja radi o namještenim konkursima za savjetnike ministrice Katić. 

Pet mjeseci kasnije, objavljeno je da je, na osnovu provedene konkursne procedure, na pozicije državnih službenika u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija imenovano troje Hrvata: Mia Glamužina za rukovodioca kabineta, te Danijel Kuzman i Tomislav Stapić za pomoćnike ministra. 

Ovo nisu jedini slučajevi, te Federalno ministarstvo prometa i komunikacija navodim kao primjer. I u drugim ministarstvima, kojima su rukovodili kadrovi HDZ-a, odvijao se isti proces: na najvažnije pozicije u državnoj službi postavljeni su Hrvati, i to oni po mjeri HDZ-a.

Ali to nije najvažnija informacija.

Ključna informacija u navedenom kontekstu jeste da je direktor Agencije za državnu službu FBiH, koja je provela sve navedene konkurse, Bošnjak, Refik Begić, kadar SDA, kojeg Trojka nije smijenila u ovom mandatu. Dakle, de facto kadar Trojke.

Dakle, dok je HDZ-ova direktorica Agencije za državnu službu BiH Anita Markić, po nalogu stranke, stavljala u ladicu konkurse za Bošnjake, direktor Agencije za državnu službu Federacije Refik Begić, Bošnjak, nije stavljao u ladicu konkurse za prijem Hrvata. A morao je. 

Jedini pravilan odgovor na HDZ-ovo zaustavljanje zapošljavanja Bošnjaka na državnom nivou bio je da Trojka na federalnom nivou, u koordinaciji sa direktorom ADS FBiH, zaustavi zapošljavanje Hrvata ili, preciznije, hrvatskih kadrova HDZ-a. Da je Begić, kojim slučajem, odbio raditi zajedno s Trojkom na tome, trebalo je odmah zatražiti njegovu smjenu i izložiti ga pritisku javnosti.

Takav recipročan potez, zaustavljanje zapošljavanja kadrova HDZ-a, a ne verbalni protesti i žalbe OHR-u, stavio bi HDZ pod pritisak i prinudio bi ga da omogući nesmetano zapošljavanje Bošnjaka na državnom nivou. 

Umjesto toga, imali smo na djelu bizarnu situaciju: HDZ ometa, pa čak i blokira zapošljavanje bošnjačkih kadrova, a Trojka i direktor ADS FBiH ne uzvraćaju istom mjestom, već puštaju HDZ da zapošljava sebi lojalne hrvatske kadrove neometano.

Kad uzmemo to u ozbir, nameće se samo jedan zaključak: dobro je kamen na kamenu.