Ćerimagić: EU neće s Dodikom, ali očekuje da Trojka sarađuje sa SNSD-om

Bosna i Hercegovina stoji na istom mjestu kada su u pitanju proces EU integracija od kad je Vijeće EU donijelo odluku o otvaranju pregovora o članstvu, a zemlje članice zajedno sa Evropskom komisijom postavile uslove za dalje korake približavanja Evropskoj uniji, mišljenja je analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić.

U razgovoru za !Odgovor ističe da je jasno, iz ranije posjete evropska komesarke za proširenje Marte Kos, kao i jučerašnje posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, da uslovi za Bosnu i Hercegovinu ostaju nepromijenjeni.

„To je ustvari imenovanje glavnog pregovarača i donošenje dva zakona, o VSTV-u i Sudu BiH, koji, prema riječima i komesarke i predsjednice Evropske komisije, trebaju biti u skladu sa evropskim standardima, odnosno preporukama koje je, između ostalog, izdala i Evropska komisija“, započinje.

Navodi da izgleda kako EU neće odustati, niti popustiti po tom pitanju.

„To su, inače, uslovi koji su uporedivi sa onim što se očekivalo od Moldavije i Ukrajine, i u tom smislu, za razliku od nekih ranijih perioda kada su prema Bosni i Hercegovini postavljani uslovi koji su, u odnosu na druge kandidate na sličnim stepenima EU integracija, bili teži i komplikovaniji, a često i nevezani za EU standarde, ovaj put se EU fokusirala da to bude uporedivo sa onim što se očekivalo od Ukrajine i Moldavije“, pojašnjava Ćerimagić.

Kaže kako je sve zadatak državne vlasti, te podsjeća kako je došlo do raskola unutar vladajuće koalicije.

Tu je, u stvari, i predmet sporenja, ocjenjuje.

„Evropska unija i njeni diplomati, odnosno službenici, od samog početka, odmah nakon presude, bili su jasni u pogledu politike EU – da, kao što je komesarka Kos rekla, nema direktnih razgovora sa Miloradom Dodikom. Za njih Milorad Dodik, pogotovo nakon drugostepene presude, nije partner s kojim oni mogu razgovarati. Međutim, ono što očekuju od ostatka vladajuće koalicije na državnom nivou jeste da pronađu modus operandi sa predstavnicima SNSD-a, a da to na neki način ne uključuje Milorada Dodika“, analizira.

Dodaje da mi koji smo iz BiH i pratimo situaciju znamo da je, dok je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a, potpuno apstraktno razmišljati o tome da je moguće odvojiti ponašanje i djelovanje ministara koji pripadaju SNSD-u ili vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj od samog Dodika, koji očigledno još uvijek drži sve konce, ne samo SNSD-a već i vladajuće koalicije u Banjoj Luci, u svojim rukama.

„Iz perspektive BiH i poznavanja situacije, teško je glumiti ili simulirati da je moguće razdvojiti to dvoje, dok iz perspektive Brisela, i prema porukama iz Brisela – kako javnim tako i onim iza zatvorenih vrata – očigledno misle da je to realan put, odnosno da je moguće razdvojiti te dvije stvari. Tu je, rekao bih, u velikoj mjeri sporenje između politike i poruka Brisela i očekivanja dijela vladajuće koalicije na državnom nivou. Čuli smo od ministra vanjskih poslova da on ne prihvata takav pristup, a od drugih još uvijek nismo čuli stavove“, konstatuje.

Ono što je, njegov je utisak, rezultat posjete predsjednice Evropske komisije jeste da ona, kao prvi korak, traži određeni pokret od Vijeća ministara, odnosno predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, da predloži imenovanje glavnog pregovarača i dva zamjenika. Činjenica je da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podnijelo zahtjev za članstvo, ali podsjeća kako je davne 2005. Vijeće ministara imenovalo Igora Davidovića za glavnog pregovarača za pregovore o stabilizaciji i pridruživanju.

 „S obzirom na to da se čini da se HDZ slaže s tim i da ne čujemo protivljenje iz Banje Luke, biće na Trojci da odluči hoće li učestvovati u tom procesu, na koji način i da li će se uspjeti izboriti za određenu vrstu odluke, pregovarača ili strukture – to ostaje da se vidi“, ukazuje.

Zaključuje da posjeta predsjednice Evropske komisije još jednom potvrđuje da EU ostaje pri uslovima koji su postavljeni u martu 2023. godine.

„Konačno, posjeta predsjednice Evropske komisije, kao i posjeta komesarke Kos, još jednom su potvrdile da EU trenutno nema snagu niti aktivno učestvuje u adresiranju krize koja je nastala nakon objavljivanja drugostepene presude protiv Milorada Dodika. U tom smislu, vodeću ulogu i dalje imaju Sjedinjene Američke Države i trenutna administracija u Washingtonu. EU sebe vidi više kao srednjoročnog ili dugoročnog aktera koji će, ukoliko postoji interes za BiH nakon što se kriza adresira, učestvovati u procesima vezanim za EU integracije i pokušati kroz njih riješiti i druge političke izazove u BiH“, dodao je.