Jutros je Večernji list objavio rezultate istraživanja koje je, u iščekivanju oktobarskih izbora, proveo Nacionalni demokratski institut (NDI), fondacija koja djeluje u okrilju američke Demokratske stranke. Ispitivanje uzorka od 1.358 ispitanika, koje je provedeno početkom ljeta, pokazalo je da u utrci za Predsjedništvo vode Denis Bećirović i Darijana Filipović.
Kad se posmatra Federacija kao cjelina, piše Večernji, Bećirović ima 18 % podrške, njegov glavni takmac Bakir Izetbegović 12 %, a Semir Efendić 8 %. Zatim slijede Darijana Filipović sa 7 %, dok Zdenko Lučić i Slaven Kovačević imaju po 3 %.
Dalje se navodi da Fahrudin Radončić ima 1 %, za nekog drugog kandidata se izjasnilo 3%, a čak 25 % ne zna za koga bi glasalo. Također, 9 % odbija odgovoriti.
Raspoloženje Bošnjaka i Hrvata
Kad se uzmu u obzir samo bošnjački glasači, NDI veli da Bećirović ima 20 %, a Izetbegović 16 %, dok Efendić stoji na 11 %. Dalje slijede Kovačević sa 4 % i Radončić sa 2 %. No utrka je daleko od zaključene, jer najveći broj glasača, njih 23% ne zna za koga će glasati.
Ovoliki procenat neodlučnih predstavlja ključni podatak u istraživanju.
Isto važi i kada su u pitanju hrvatski glasači. Po podacima NDI-a, kandidatkinja HDZ-a ima 27 % podrške, a kandidat Petorke 9 %. Međutim, čak 29 % hrvatskih glasača ne zna za koga će glasati, a 15 % odbija kazati kome će dati podršku.
Ranije ankete
Ko ne zna čitati ankete, može na osnovu podataka NDI-a doći do zaključka da će Bećirović (20 %) pobijediti Izetbegovića (16 %), te da će Darijana Filipović (27 %) pobijediti Kovačevića (4%). Ali to bi bio lakomislen zaključak. Više izraz amaterizma, nego trezvenog razuma.
Sjećam se kad sam se prvi put susreo sa ovakvim predizbornim istraživanjem. Bilo je to uoči izbora 2014. godine. Tada je, isto kao i sada, nekoliko mjeseci uoči izbora, objavljeno istraživanje NDI-a, koje je govorilo da kandidat DF-a za bošnjačkog člana Predsjedništva Emir Suljagić ima 19 % podrške, Bakir Izetbegović 17 %, a Fahrudin Radončić 16 %.
Na kraju su rezultati izbora pokazali da je stvarnost posve drugačija. Naime, na tim izborima, Izetbegović je dobio 32,8 % glasova, Radončić 27,6 %, a Suljagić 15 % glasova.
Isto se desilo i kada su u pitanju rejtinzi stranaka.
NDI je tvrdio da će Demokratska fronta dobiti 22 % glasova, SDA 14 %, itd.
Rezultat izbora je bio bitno drugačiji, jer je SDA tada dobila 27,8 %, a DF 15,3 %.
Kada je u pitanju Republika Srpska, NDI je tada govorio da Željka Cvijanović ima prednost u odnosu na Mladena Ivanića u utrci za Predsjedništvo, ali je, na kraju, Ivanić pobijedio.
Enormne greške
Isti medij, koji je jutros objavio aktuelno istraživanje NDI-a, Večernji list objavio je, nakon izbora 2014, članak s naslovom: Ankete promašile pobjednike izbora, a u nekim slučajevima pogreška veća od 50%.
Autor članka Dejan Jazvić tada poentira da je u razvijenim zemljama nezamislivo da bilo koja agencija ili institucija toliko pogriješi u anketama i da stvarni rezultati budu dijametralno suprotni njihovim “istraživanjima javnog mnijenja”.
Ako bi se, u zapadnim zemljama, dogodilo da neko ko istražuje javno mnijenje toliko pogriješi, onda ga, veli Jazvić, više niko ne bi uzimao za ozbiljno.
I nije se tada desilo samo NDI-u da da pogrešnu sliku, već i agencijama Ipsos i Polis, koje su prognozirale pobjedu Martina Raguža nad Draganom Čovićem.
Jazvić se pita i da li je NDI svjesno izmislio prednost za određene kandidate, kako bi utjecali na rezultate izbora. Fondacije, koje djeluju pri političkim strankama, imaju svoje preferencije i sklone su tome: cilj njihovih kvantitativnih istraživanja često nije opisati stvarnost, već je oblikovati.
Zato se, u vezi sa jutros objavljenim istraživanjem NDI-a, u susret idućim izborima, može zaključiti da ono ama baš ništa ne znači. Ne kažem da znam ko će pobijediti, već samo kažem da NDI također ne zna ko će pobijediti.
Na kraju, cinik bi kazao da se, na osnovu dosadašnjeg iskustva, u oktobru mogu očekivati dijametralno suprotni rezultati ovome što trenutno govori fondacija američke Demokratske stranke.