Tek otkrivena, a već ugrožena: Bosanska čovječja ribica suočena s prijetnjama

Nedavno je u međunarodnom istraživanju potvrđena nova vrsta za nauku, bosanska čovječja ribica (Proteus bosniensis), koja živi u podzemnim vodama Krajine, posebno na području Grmeča.

Čovječija ribica, jedan od najprepoznatljivijih stanovnika podzemnih voda Dinarskog krša, decenijama je smatrana jednom vrstom. A novo međunarodno istraživanje, objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia, pokazalo je da se iza imena Proteus anguinus zapravo krije devet različitih vrsta, od kojih su tri potpuno nove za nauku.

Među njima je i bosanska čovječija ribica (Proteus bosniensis), čije je prepoznavanje, kao zasebne vrste, posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu. U istraživanju su učestvovali i bosanskohercegovački biolozi Emina Šunje, PhD (Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu) i Adnan Zimić, MSc (Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine).

Ovo otkriće predstavlja važan doprinos poznavanju biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Međutim, iza ovog naučnog uspjeha krije se i ozbiljno upozorenje: vrsta je tek otkrivena, a već je procijenjena kao ugrožena.

Proteus bosniensis zavisi od čistih i stabilnih podzemnih voda. Iako živi skrivena ispod zemlje, njen opstanak direktno zavisi od onoga što se dešava na površini. U krškim područjima površinske i podzemne vode usko su povezane, pa otpad i zagađenje lako mogu dospjeti u podzemne sisteme.

Problem predstavljaju plastični i drugi otpad, kao i kabasti otpad koji se odlaže u blizini ponora, izvora i drugih krških objekata. Dodatni pritisak mogu predstavljati i unesene vrste riba koje dospijevaju u podzemne sisteme i mogu se hraniti čovječjom ribicom, posebno njenim jajima i mladim jedinkama.

„Nažalost, bosanska čovječja ribica je već ugrožena. Zato je neophodno što prije osigurati konkretne mjere zaštite njenog staništa – prije svega očuvanje kvaliteta podzemnih voda, sprečavanje odlaganja otpada i praćenje populacija“, kaže Adnan Zimić, kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Zaštita Proteus bosniensis zato nije samo pitanje zaštite jedne životinje. Potrebno je zaštititi cijele podzemne ekosisteme Krajine. Tek smo je naučno otkrili, a već moramo razmišljati kako da je sačuvamo od izumiranja.